Dok se dio visokoobrazovanih mladih u Bosni i Hercegovini nakon fakulteta suočava s neizvjesnošću i dugim čekanjem na zaposlenje, situacija je drugačija za magistre farmacije. Podaci o potrebama tržišta rada pokazuju da je riječ o struci za kojom postoji konkretna potražnja, posebno u Federaciji BiH.
Za one koji danas razmišljaju o studiju farmacije ili tek ulaze u profesionalni život, to je važna informacija. Ipak, pitanje više nije samo mogu li pronaći posao. Sve značajnije postaje i pitanje kakvu će ulogu imati u zdravstvenom sistemu i hoće li u BiH imati dovoljno prostora za profesionalni razvoj.
Farmaceuti među traženim visokoobrazovanim radnicima
Agencija za rad i zapošljavanje BiH krajem 2025. godine uvrstila je farmaceute među deficitarna i najtraženija zanimanja sa visokom stručnom spremom.
Sličan trend pokazalo je i istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH za 2025/2026. godinu. Od 1.299 anketiranih poslodavaca, njih 822 iskazala su potrebu za 6.016 novih radnika tokom 2026. godine. Među visokoobrazovanim kadrom za kojim postoji potreba našli su se i magistri farmacije.
Važno je, međutim, da istraživanje nije obuhvatilo poslodavce iz zdravstva, javne uprave i obrazovanja, pa se podaci ne mogu posmatrati kao potpuna slika potreba cijelog zdravstvenog sistema.
Ipak, poruka za buduće farmaceute je jasna: tržište rada trenutno pokazuje da za ovu profesiju postoji prostor.
Problem nastaje kada se pitanje zaposlenja proširi na pitanje ostanka.
Farmaceutska struka godinama upozorava na odlazak obrazovanih ljudi u druge zemlje, gdje su mogućnosti za profesionalni razvoj i korištenje njihovih kompetencija često šire. Zbog toga se pitanje broja potrebnih farmaceuta ne može odvojiti od pitanja uslova rada i perspektive koju domaći sistem nudi mladim stručnjacima.
Od izdavanja lijekova do šire uloge u liječenju
Jedan od izazova budućnosti profesije jeste i jasnije definisanje mjesta farmaceuta u zdravstvenom sistemu.
Farmaceutska djelatnost već jeste dio zdravstvene zaštite, ali mogućnosti farmaceuta da svoje znanje koriste u širem kliničkom kontekstu nisu jednako razvijene kroz sve segmente sistema.
U svakodnevnoj praksi pacijenti se farmaceutima obraćaju za mnogo više od samog preuzimanja lijeka. Pitaju ih kako pravilno koristiti terapiju, mogu li kombinovati različite lijekove, koje su moguće interakcije i kada određeni simptom zahtijeva odlazak ljekaru.
Povjerenje građana u ovu profesiju dodatno potvrđuju podaci istraživanja Ipsosa iz 2025. godine. Prema tim rezultatima, 97 posto ispitanika vjeruje savjetu farmaceuta, dok 87 posto farmaceuta smatra veoma dostupnim zdravstvenim profesionalcem.
To otvara prostor za drugačije posmatranje profesije.
Uloga farmaceuta mogla bi biti značajnija u praćenju terapije, sigurnosti primjene lijekova, prevenciji, radu s hroničnim pacijentima i boljoj razmjeni informacija između različitih zdravstvenih profesionalaca.
Za takav model, međutim, potrebno je preciznije urediti kompetencije, odgovornosti, standarde usluga, pristup relevantnim zdravstvenim podacima i načine finansiranja.
Posao je samo prvi korak
Za mladu osobu koja bira farmaciju, činjenica da postoji potražnja za kadrom svakako je ohrabrujuća. Ali dugoročna privlačnost profesije neće zavisiti samo od toga koliko je lako dobiti prvi posao.
Važno je i šta dolazi poslije njega.
Mogućnost stručnog napredovanja, dodatne edukacije, uključivanja u savremene modele zdravstvene zaštite i jasna profesionalna odgovornost mogu biti ključni za odluku mladog farmaceuta da karijeru gradi u BiH.
U suprotnom, tržište može istovremeno imati potrebu za farmaceutima i ostajati bez dijela najobrazovanijih i najiskusnijih ljudi koji odlaze u inostranstvo.
Zato se pitanje budućnosti farmacije ne svodi samo na broj novih diplomiranih stručnjaka. Potrebno je uskladiti obrazovanje, potrebe tržišta rada i zdravstvenog sistema, ali i stvoriti uslove u kojima će farmaceuti moći koristiti znanje za koje su se godinama školovali.
Za pacijente bi to značilo dostupniju stručnu podršku i sigurniju primjenu terapije. Za zdravstveni sistem – bolje iskorišten stručni potencijal. A za mlade farmaceute najvažnije: mogućnost da nakon fakulteta ne moraju tražiti svoju profesionalnu budućnost izvan zemlje.
Farmacija, prema dostupnim pokazateljima, jeste profesija za koju će BiH trebati nove generacije. Sada ostaje pitanje hoće li im zdravstveni sistem ponuditi dovoljno razloga da ovdje i ostanu.