PRIJETNJA koju porast temperatura zbog klimatskih promjena predstavlja za zdravlje starijih ljudi znatno je podcijenjena, pokazuju rezultati američke studije objavljene u časopisu The Lancet Planetary Health. Istraživanje je objavljeno usred izuzetno toplog ljeta i ekstremnih temperatura koje su rušile rekorde.
Američki tim, predvođen istraživačima sa Univerziteta Stanford, pokušao je procijeniti koliko će često globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem dovoditi temperature do nivoa koje starije osobe više ne mogu bezbjedno podnijeti.
Stariji ljudi osjetljiviji na vrućinu
Dosadašnja istraživanja uglavnom su koristila pokazatelj poznat kao temperatura vlažnog termometra, koji osim temperature uzima u obzir i vlažnost vazduha kako bi se procijenilo koliko toplote ljudsko tijelo može podnijeti.
Međutim, ta istraživanja uglavnom su sprovedena na mladim i zdravim odraslim osobama. Zbog toga nisu u dovoljnoj mjeri uzimala u obzir veći rizik kojem su izloženi stariji ljudi, koji se manje znoje, često imaju slabiju funkciju srca i pluća te različite hronične zdravstvene probleme.
Istraživači su zato koristili podatke iz novijih eksperimenata sprovedenih u SAD-u, u kojima je ispitivano kako osobe starije od 60 godina podnose visoke temperature i vlagu.
Uzimajući u obzir i starenje svjetske populacije, analizirali su kako bi ekstremna vrućina do 2100. godine mogla uticati na ljude u različitim starosnim grupama i pri različitim nivoima globalnog zagrijavanja.
„Nepodnošljiva vrućina pojavljivaće se u mnogo većim razmjerama i trajaće duže, pogađajući mnogo više ljudi nego što se ranije procjenjivalo“, zaključili su istraživači.
Milijarde ljudi mogle bi biti izložene opasnoj vrućini
Ako se prosječna globalna temperatura poveća za 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, procjenjuje se da će 22 odsto ljudi starijih od 60 godina svake godine najmanje mjesec dana biti izloženo opasnim nivoima vrućine.
Svaki dodatni stepen zagrijavanja mogao bi značiti da će još oko milijardu ljudi tokom približno mjesec dana biti izloženo kombinaciji visoke temperature i vlažnosti koja premašuje sposobnost njihovog organizma da se izbori s toplotnim stresom.
Ako se planeta zagrije za tri stepena Celzijusa, starije osobe u najteže pogođenim područjima, poput južne Azije i zemalja Persijskog zaliva, mogle bi se suočavati s opasnim temperaturama tokom dana i noći čak tri uzastopna mjeseca svake godine.
Među zemljama koje bi mogle biti suočene s najvećom prijetnjom izdvojene su one s visokim nivoom siromaštva i ograničenim pristupom rashlađivanju, među kojima su Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger.
Vrućine bi mogle podstaći migracije
„Ovi rezultati ukazuju na to da bi nepodnošljiva vrućina mogla sve više podsticati unutrašnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, stvarajući nove izazove za javne politike i humanitarne napore“, upozorili su istraživači.
Kako bi se izbjegli takvi scenariji, istraživači su pozvali na smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte koji zagrijavaju planetu, ali i na to da budući planovi za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina daju prednost posebno ugroženim starijim osobama.
Većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom događa se u zatvorenim prostorima, istakli su američki istraživači. Zbog toga je posebno važan „širi pristup klimatizaciji i drugim mogućnostima rashlađivanja“.
Požari, dugotrajni toplotni talasi i suše pogodili su Evropu tokom ljeta za koje se očekuje da će biti jedno od najtoplijih u istoriji mjerenja. Evropa se ujedno zagrijava brže od drugih kontinenata, a naučnici upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti još izraženije toplotne ekstreme.