Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da je Srbija izložena snažnim pritiscima Evropske unije, dok je istovremeno poručio da Moskva ne prihvata mogućnost da Beograd učestvuje u naoružavanju Ukrajine.
Lavrov je, komentarišući nedavnu posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu, rekao da je njegov dolazak povezan sa pritiscima koje Srbija trpi na evropskom putu.
„Vučić hrabro trpi pritisak Brisela“
Šef ruske diplomatije smatra da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan političar, ali da se nalazi pod snažnim pritiskom Evropske unije.
Prema Lavrovljevim riječima, Brisel od Beograda traži dvije ključne stvari – priznavanje nezavisnosti Kosova i usklađivanje sa odlukama EU koje se odnose na Rusiju.
Lavrov je ocijenio da EU na taj način vrši pritisak na Srbiju i poručio da Vučić „hrabro trpi“ takav odnos već duže od godinu dana.
Istovremeno, Lavrov je oštro kritikovao ponašanje pojedinih evropskih političara, koristeći izraz „četvrti rajh“.
Moskva traži reakciju Beograda
Posebno se osvrnuo na konferenciju za novinare nakon susreta Vučića i Zelenskog u Beogradu.
Lavrov je rekao da je Moskva zainteresovana da čuje reakciju srpskih vlasti na pitanje njemačkog novinara Mihaela Martensa upućeno Zelenskom o tome kako Evropa može dodatno pomoći Ukrajini.
Prema Lavrovljevoj ocjeni, Vučić je tom prilikom bio „zatečen“.
„Željeli bismo da čujemo kakvu-takvu reakciju naših srpskih prijatelja“, poručio je šef ruske diplomatije.
„Neprihvatljivo je da Srbija naoružava Ukrajinu“
Lavrov je posebno istakao odnos Moskve prema vojnoj pomoći Ukrajini.
Prema njegovim riječima, Rusija Srbiji isporučuje gas po povoljnim cijenama i od Beograda ne traži ništa osim onoga što Moskva smatra neprihvatljivim – da Srbija učestvuje u naoružavanju Ukrajine.
Dodao je da je Vučić donio posebnu odluku kojom se takve aktivnosti zabranjuju.
Lavrovljeve poruke tako ponovo pokazuju koliko je Srbija pod pritiskom da balansira između evropskih integracija, odnosa sa Rusijom i zahtjeva Zapada, dok Moskva od Beograda očekuje da zadrži politiku koja neće uključivati direktnu vojnu podršku Ukrajini.