Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim ekonomskim i energetskim pritiskom. Ekstremne vrućine obaraju vodostaje ključnih rijeka, ugrožavaju poljoprivredu i industriju, dok istovremeno cijene prirodnog gasa ponovo snažno rastu.
Prema procjeni holandske Triodos banke, ovogodišnje izuzetno toplo ljeto moglo bi evropsku ekonomiju koštati čak 180 milijardi evra, odnosno oko jedan odsto bruto domaćeg proizvoda EU.
To je približno jednako ukupnom očekivanom ekonomskom rastu Evropske unije, što znači da bi vremenski ekstremi mogli praktično „pojesti“ čitav ovogodišnji rast.
Rijeke presušuju, industrija već osjeća posljedice
Prema mjerenjima klimatske službe Copernicus, zapadna Evropa zabilježila je najtoplije jun i jul od početka mjerenja.
Posljedice se već osjećaju u transportu. Vodostaj Dunava, jednog od najvažnijih evropskih plovnih puteva, značajno je opao, dok je situacija posebno ozbiljna na Rajni.
Rekordno nizak vodostaj Rajne mogao bi, prema procjenama ekonomista banke ING, smanjiti ovogodišnji rast njemačkog BDP-a za 0,3 procentna poena.
Za Njemačku, čija ekonomija već godinama bilježi veoma skroman rast, to predstavlja dodatni udarac.
Probleme već osjeća i hemijska industrija. Njemački gigant BASF upozorio je da bi zbog niskog vodostaja Rajne mogao imati poteškoće u isporuci pojedinih hemijskih proizvoda jer je otežano snabdijevanje važnim sirovinama.
Kompanija zbog toga dio transporta preusmjerava na kamione i željeznicu, dok koristi i posebno prilagođena plovila koja mogu ploviti plićim vodama.
Gas ponovo postaje veliki problem
Istovremeno, Evropa ulazi u osjetljiv period kada bi trebalo intenzivno da puni skladišta prirodnog gasa pred zimu.
Problem je što su ekstremne vrućine povećale potrošnju električne energije za klimatizaciju upravo u periodu kada je potrebno obezbijediti dovoljne zalihe energenata.
Cijene referentnih terminskih ugovora za gas ove sedmice bile su blizu najvišeg nivoa od početka rata s Iranom i gotovo dvostruko više nego u istom periodu prošle godine.
U srijedu je cijena referentnog evropskog ugovora za prirodni gas iznosila oko 61 evro po megavat-satu, dok je istog dana prošle godine bila 32 evra.
Ormuski moreuz dodatno komplikuje situaciju
Dodatnu neizvjesnost donosi situacija na Bliskom istoku i praktično zatvoren Ormuski moreuz, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima.
Time je ograničena dostupnost ukapljenog prirodnog gasa, dok se evropske zemlje suočavaju sa sve težim uslovima za popunjavanje skladišta.
Skladišta gasa u EU bila su u utorak popunjena oko 59 odsto, što je znatno ispod prosjeka za ovo doba godine i približno nivou zabilježenom tokom ljeta 2021. godine, kada je Rusija počela da smanjuje isporuke gasa Evropi.
Analitičari upozoravaju da bi dio preostalih LNG isporuka mogao završiti na azijskom tržištu, gdje je potražnja velika, a kupci spremniji da plate više.
Evropu čeka težak izbor pred zimu
Evropska komisija ranije je procijenila da će članice EU do 2050. godine morati godišnje ulagati oko 70 milijardi evra u prilagođavanje klimatskim promjenama.
Takva ulaganja mogu pomoći modernizaciji infrastrukture i pokrenuti ekonomsku aktivnost, ali istovremeno predstavljaju dodatno opterećenje za već zategnute državne budžete.
Evropa se tako našla između dva velika pritiska – klimatskih ekstrema koji već nanose milijardersku štetu i energetske neizvjesnosti koja prijeti da dodatno podigne troškove pred zimu.
Ako se visoke cijene gasa zadrže, a skladišta ne budu dovoljno popunjena, evropske domaćinstva i industrija mogli bi se suočiti sa novim talasom poskupljenja.
Vruće ljeto tako bi moglo prerasti u veoma skupu evropsku jesen i još neizvjesniju zimu.