Klimatske promjene sve snažnije utječu na prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi. Posljednjih godina svjedočimo sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, koji osim nelagode predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Dok se najviše govori o njihovom utjecaju na srce, krvne žile i respiratorni sustav, sve više pažnje stručnjaka usmjereno je i na zdravlje bubrega.
Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, narušavaju ravnotežu tekućine i elektrolita u organizmu te mogu opteretiti rad bubrega, osobito kod osoba koje već imaju bubrežne bolesti, dijabetes, povišen krvni pritisak ili rade na otvorenom. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je tokom ljetnih mjeseci važno posvetiti posebnu pozornost zaštiti bubrega i pravodobnoj prevenciji mogućih komplikacija.
Vrućina utječe na bubrege kroz stvari poput dehidracije, nedostatka protoka krvi, upale i oksidativnog stresa, što može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju hroničnu bubrežnu bolest, dodatno pogoršanje njihove funkcije – pojašnjava prim.dr.sci.dr. med. Amela Bećiragić, subspecijalisktinja nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo.
Kako bi se rashladio organizam, navodi dr. Bećiragić, čovjek tokom velikih vrućina može izgubiti znatne količine tekućine.
Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi, smanjuje se volumen krvi i protok kroz bubrege. U krvi se nakupljaju štetne tvari, a poremećaj elektrolita posebno natrijuma i kalijuma može izazvati opasne aritmije i srčani zastoj – navodi dr. Bećiragić.
Prema istraživanjima, pojašnava subspecijalistkinja nefrologije, vrućina generalno ubrzava pad funkcije bubrega i dovodi do višestrukih hospitalizacija bolesnika zbog problema sa bubrezima.
S obzirom da se očekuje još veći porast temperatura u nadolazećim godinama, važno je razumjeti kako to može utjecati na zdravlje bubrega jer poznavanje ovih mehanizama može pomoći u izradi boljih preventivnih strategija i tretmana u budućnosti – kaže dr. Bećiragić.
Nekoliko je negativnih efekata dehidracije izazvanih toplotom na bubrege. To su, ističe doktorica Bećiragić, smanjenje protoka krvi do bubrega jer “prekomjerno znojenje izazvano vrućinom može da smanji protok krvi do bubrega i, ako je dovoljno ozbiljno, dovodi do akutnog oštećenja bubrega, a ukoliko se akutno oštećenje bubrega ponavlja, ono može da dovede do nastanka hronične bolesti bubrega”.
Osim toga tu su: “Nastanak kamenca u bubregu može biti uzrokovana prekomjernim izlaganjem toploti zbog povećane koncentracije kalcijuma i mokraćne kiseline. Povećana vjerovatnoća razvoja infekcije urinarnog trakta proizvodnja urina je usporena prekomernom tjelesnom toplotom, što otežava uklanjanje štetnih tvari. Vruće vrijeme također povećava količinu urinarnih patogena, a kada su bubrezi oštećeni teže je ukloniti ove patogene iz tjela prije nego što se razvije infekcija”, pojašnjava dr. Bećiragić.
Iako visoke temperature mogu utjecati na zdravlje svakoga, određene grupe ljudi izložene su znatno većem riziku od dehidracije i oštećenja funkcije bubrega. Dob, hronične bolesti, uzimanje određenih lijekova, kao i svakodnevni boravak ili rad na otvorenom, dodatno povećavaju vjerovatnoću razvoja zdravstvenih komplikacija tokom toplinskih valova. Posebnu pažnju u ljetnim mjesecima treba posvetiti rizičnim skupinama.
Starije osobe često imaju osnovne bolesti, poput srčanih oboljenja, koje ih mogu učiniti podložnijim bolestima povezanim sa vrućinom. Mnogi uzimaju i lijekove koji povećavaju dehidraciju. Djeca, naročito bebe, brzo apsorbuju toplotu zbog manje tjelesne mase. Njih nikako ne treba ostavljati na zagrejanim mjestima, kao što su automobili ili male, nerashlađene prostorije. Radnici na otvorenom, posebno građevinci, komunalci, poljoprivrednici – kaže dr. Bećiragić.
Osim životne dobi i hroničnih bolesti, na rizik od oštećenja bubrega tokom visokih temperatura značajno može utjecati i terapija koju osoba svakodnevno koristi. Pojedini lijekovi mogu povećati gubitak tečnosti, smanjiti sposobnost organizma da se prilagodi vrućini ili dodatno opteretiti bubrege, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. To ne znači da terapiju treba samoinicijativno prekidati, već da je tokom toplinskih valova važno obratiti posebnu pažnju na hidrataciju i, po potrebi, konsultovati ljekara o eventualnim prilagodbama terapije. Među lijekovima koji zahtijevaju poseban oprez tokom ljetnih mjeseci izdvajaju se: Kod starijih osoba lista lijekova može postati skriveni faktor rizika, naročito kada se kombinuju dehidracija, fizički napor, srčana slabost, hronična bolest bubrega i boravak u pregrejanom prostoru. Zato tokom toplotnog talasa upotreba lijekova nije samo podatak u anamnezi pacijenta već važan dio procjene rizika kod starijih i hronično bolesnih osoba.
NSAIL (antiinflamatorni lijekovi – brufen, voltaren) jer ova grupa lijekova može da ošteti bubrege, posebno kod onih osoba koje već imaju neki od stadija hronične bolesti bubrega. Zato je najbolje konsultovati se sa ljekarom o drugim dostupnim lijekovima protiv bolova. ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora utiču na renin-angiotenzin-aldosteronski sistem, pa mogu oslabiti bubrežnu i hormonsku adaptaciju na gubitak tečnosti. Beta-blokatori ograničavaju porast srčane frekvencije i mogu smanjiti sposobnost organizma da poveća minutni volumen i protok krvi kroz kožu, čime se otežava prjenos toplote iz unutrašnjosti tijela ka spoljašnjoj sredini. Antiholinergički lijekovi deluju još direktnije, jer smanjuju znojenje, a znojenje je jedan od ključnih mehanizama hlađenja kada je spoljašnja temperatura visoka. SGLT2 inhibitori koji se koriste u liječenju dijabetesa i srčane slabosti, pojačavaju izlučivanje glukoze i vode preko bubrega, pa tokom vrućine mogu doprinjeti hipovolemiji, padu pritiska, vrtoglavici i akutnom oštećenju bubrega, posebno ako se uzimaju zajedno sa diureticima – pojašnjava subspecijalisktinja nefrologije dr. Bećiragić.
Nakon prepoznavanja rizičnih grupa i lijekova koji mogu povećati vjerovatnoću dehidracije i oštećenja bubrega, jednako je važno usvojiti navike koje pomažu organizmu da lakše podnese vrućinu. Dovoljna hidratacija, pravilna prehrana i nadoknada izgubljenih elektrolita ključni su koraci u očuvanju funkcije bubrega tokom ljetnih mjeseci.
Prim.dr.sci.dr. med. Amela Bećiragić, subspecijalisktinjanefrologije u bolnici Medicana Sarajevo, navodi nekoliko savjeta kako spriječiti probleme sa bubrezima na vrućini. Najvažnije je, ističe ona, unostiti dovoljno tečnosti.
Redovno treba piti negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera, kako ne bi izazvali veću dehidraciju. Ukoliko se konzumiraju kofein i/ili alkohol, obavezno treba piti i vodu uz njih. Preporučuju se i hladni čajevi bez dodatnog šećera jer mogu biti osvježavajući izbor koji doprinosi hidrataciji. Ne treba čekati da osjetite žeđ da biste unjeli tečnost, što je posebno važno za starije osobe koji imaju slabiji osjećaj žeđi. Također, možete se brzo osvježiti tako što ćete istopiti dvije kockice leda u ustima. Jesti što više voća i povrća sa visokim sadržajem vode (lubenica, krastavci, paradajz) jer ovi proizvodi su bogati vodom i elektrolitima, pružajući hidrataciju i hranljive sastojke. Za sve osobe koje su izložene produženom fizičkom naporu ili intenzivnom znojenju, poželjno je uzimati suplemente elektrolita koji mogu pomoći u održavanju balansa – završava dr. Bećiragić.