Grad Bnei Brak, ultraortodoksno naselje u blizini Tel Aviva, našao se u središtu žestoke javne rasprave nakon što su lokalne vlasti planirale fizički razdvojiti muškarce i žene na dvije gradske ulice. Iako je projekat nakon kritika zaustavljen, slučaj je otvorio nova pitanja o uticaju vjerskih normi na javni prostor i zakonodavstvo u Izraelu, piše Deutsche Welle.
Prema lokalnim medijima, gradske vlasti započele su proširenje trotoara, postavljanje ograda i saobraćajne signalizacije koja bi usmjeravala muškarce i žene da se kreću odvojeno. Nakon burnih reakcija javnosti radovi su obustavljeni, a već postavljeni znakovi uklonjeni.
Povod za plan bilo je održavanje velikih proslava u svečanim salama u tom dijelu grada. Lokalni rabini željeli su omogućiti gostima da do dvorana dolaze odvojeni prema polu, u skladu s vjerskim običajima. Kritičari su, međutim, upozorili da je neprihvatljivo da se javni novac koristi za trajnu segregaciju u javnom prostoru.
Gradska uprava je nakon toga ublažila svoj stav i saopštila da je cilj bio samo prilagođavanje infrastrukture zbog velikih gužvi te da razdvajanje muškaraca i žena nije zvanična gradska politika.
Odvajanje muškaraca i žena uobičajena je praksa u ultraortodoksnim jevrejskim zajednicama. U sinagogama postoje odvojeni prostori za vjernike, a strogo religiozni Jevreji često izbjegavaju i fizički kontakt s osobama suprotnog pola.
Ipak, izraelska Deklaracija o nezavisnosti iz 1948. godine garantuje jednakost svih građana bez obzira na pol. Upravo na tom principu izraelski sudovi su ranije poništavali pokušaje uvođenja segregacije u javnom prostoru. Vrhovni sud je 2011. godine presudio da se putnici u redovnim autobuskim linijama ne mogu razdvajati prema polu, a 2017. godine naložio je gradu Bejt Šemešu uklanjanje znakova kojima su ženama propisivani način odijevanja i kretanja.
Dok su protivnici planirane segregacije u Bnei Braku podnijeli hitnu tužbu Vrhovnom sudu, izraelski parlament istovremeno je usvojio zakon kojim univerzitetima i visokim školama omogućava organizovanje master i doktorskih studija odvojeno za muškarce i žene.
Takva praksa ranije je bila dozvoljena samo na pojedinim osnovnim studijskim programima. Univerziteti upozoravaju da bi novi zakon mogao ugroziti akademske standarde, posebno u oblastima poput medicine, te dodatno otežati ženama pristup visoko specijalizovanim profesijama.
Ovo je bilo jedno od posljednjih glasanja prije raspuštanja Kneseta i raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar. Odlazeća desno-vjerska koalicija premijera Benjamina Netanyahua usvojila je i niz drugih kontroverznih zakona, uključujući ograničavanje nadzornih ovlašćenja glavne državne tužiteljke nad radom vlade te novi zakon o medijima za koji kritičari tvrde da povećava uticaj izvršne vlasti na medijski sektor.
Među prijedlozima koji izazivaju najviše polemika nalazi se i inicijativa da se proučavanje Tore unese u ustavni okvir, što bi moglo dovesti do trajnog oslobađanja ultraortodoksnih muškaraca od služenja vojnog roka.
Sve to pokazuje da će pitanja odnosa države i religije, ravnopravnosti polova i građanskih prava biti među ključnim temama prve nacionalne izborne kampanje nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Izvor: Deutsche Welle