Tragajući za ljetnom haljinom ili nekim drugim odjevnim predmetom, možda ste i sami naišli na „odlično“ sniženje od 50 posto koje traje “još samo danas”. Požurili ste da iskoristite priliku i kupili haljinu za 89,99 KM, uvjereni da ste prošli odlično, jer je njena navodna prvobitna cijena iznosila čak 179.99 KM. Narudžba je završena, vi zadovoljni što ste ugrabili dobru ponudu, a onda vam samo nekoliko minuta kasnije ista ta haljina iskoči u newsfeedu — ovaj put u ponudi na Temuu. Gledate i ne vjerujete, upoređujete je s haljinom koju ste upravo kupili, a na glavi vam polako rastu magareće uši. Na Temuu potpuno ista haljina košta 24 KM i postaje vam jasno da ste, blago rečeno, preplatili svoju „povoljnu“ kupovinu.
Da li je moguće da pojedine trgovine u BiH kupuju jeftinu robu sa platformi poput Temua, a zatim je domaćim kupcima preprodaju po višestruko većim cijenama? Da stvar bude gora, navodno sniženje često može biti potpuna izmišljotina, jer proizvod možda nikada nije ni prodavan po „staroj“, znatno višoj cijeni. Uz to, u opisu robe nerijetko stoji da je riječ o ručno rađenim, unikatnim proizvodima od najkvalitetnijih materijala, koje izrađuju talentovani majstori, dok je u stvarnosti riječ o serijskoj robi upitnog kvaliteta.
Kako se zaštititi od ovakvih obmanjujućih praksi i šta učiniti ako ste već nasjeli, pitali smo Ombudsmana za zaštitu potrošača.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH potvrđuju da se predstavljanje serijski proizvedene robe kao unikatne, autorske ili dizajnerske može smatrati obmanjujućom poslovnom praksom.
Ipak, upozoravaju da je jedan od ključnih problema to što se veliki dio takve robe ne prodaje preko registrovanih trgovina, već putem profila fizičkih osoba na društvenim mrežama.
Prema iskustvima Institucije, nijedna od nekoliko desetina ranijih žalbi koje su se odnosile na slične poslovne prakse nije bila usmjerena protiv registrovanih poslovnih subjekata. Prodaju su uglavnom obavljale fizičke osobe putem društvenih mreža.
U takvim slučajevima, navode iz Institucije, više se ne radi samo o kršenju potrošačkih prava, već potencijalno o prevari, za čije su istraživanje nadležni odjeli za visokotehnološki, odnosno cyber kriminal pri ministarstvima unutrašnjih poslova.
Lažna sniženja nisu dozvoljena
Trgovac, prema važećim zakonskim propisima u BiH, ne smije isticati sniženu cijenu uz znatno višu „prethodnu cijenu“ ukoliko ne može dokazati da je proizvod zaista ranije prodavao po tom iznosu.
Iz Institucije ombudsmana navode da registrovani trgovci danas rijetko pribjegavaju takvoj praksi, što pripisuju pojačanom radu Institucije i saradnji s nadležnim inspekcijskim organima tokom posljednjih nekoliko godina.
Međutim, isti problem i dalje je veoma prisutan na društvenim mrežama, gdje fizičke osobe proizvode reklamiraju uz „spektakularna“ sniženja i tvrdnje za koje često ne postoji nikakvo pokriće.
Dio odgovornosti, smatraju u Instituciji, snose i sami kupci, koji i dalje pristaju na kupovinu u slučajevima u kojima je već na prvi pogled očigledno da je ponuda „predobra da bi bila istinita“.
Porijeklo i svojstva robe moraju biti jasno navedeni
Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, kao i drugim propisima koji uređuju prodaju robe, proizvoda i prehrambenih artikala, definisano je koje informacije moraju biti dostupne kupcu.
Podaci o porijeklu proizvoda, proizvođaču, sastavu, svojstvima i stvarnoj prirodi robe moraju biti jasno istaknuti na deklaraciji. Kada je to primjenjivo, proizvod mora sadržavati i datum proizvodnje i rok trajanja.
To znači da trgovac ne bi smio serijski proizveden artikal predstavljati kao ručno izrađen, unikatan ili autorski proizvod ukoliko za takve tvrdnje ne postoji stvarno i dokazivo uporište.
Sačuvajte račun i komunikaciju s trgovcem
Potrošači koji posumnjaju da su obmanuti mogu se obratiti Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ali i nadležnoj inspekciji u mjestu u kojem žive.
Uz prijavu je potrebno dostaviti što više dokaza. Posebno je važno sačuvati fiskalni račun, koji je osnovni dokaz o kupovini, zatim garantni list ukoliko je izdat, pisanu ili elektronsku komunikaciju s trgovcem, fotografije oglasa i proizvoda, kao i druge podatke koji mogu potvrditi na koji način je roba predstavljena i prodata.
Mogućnost zaštite potrošačkih prava mnogo je veća kada je roba kupljena od registrovanog i ovlaštenog trgovca. U takvim slučajevima Institucija ombudsmana i inspekcijski organi imaju jasne zakonske mehanizme za postupanje i rješavanje spora u korist potrošača.
S druge strane, kada je roba kupljena od anonimne fizičke osobe putem društvenih mreža, utvrđivanje identiteta prodavca i ostvarivanje prava postaje znatno komplikovanije.
„Edukovan potrošač je zaštićen potrošač“
Iz Institucije podsjećaju da je njihov moto posljednjih sedam godina da je edukovan potrošač ujedno i zaštićen potrošač.
Kupci su, poručuju, prva linija odbrane od loše kupovine i neprovjerenih prodavaca. Zbog toga posebno upozoravaju na kupovinu putem društvenih mreža, koja je podložna obmanama, lažnom oglašavanju i prevarama.
Njihova preporuka je da potrošači prije kupovine provjere da li je trgovac registrovan, da li izdaje fiskalni račun, da li su jasno navedeni podaci o proizvodu i uslovi povrata te da sačuvaju cjelokupnu komunikaciju i oglas na osnovu kojeg su donijeli odluku o kupovini.
Jer kada haljina sa „spektakularnog“ sniženja stigne na kućnu adresu, a prodavac nestane iza anonimnog profila, za skidanje magarećih ušiju često je već kasno.