Sredozemno more ubrzano se zagrijava: Invazivne vrste potiskuju domaće, naučnici upozoravaju da su neke promjene nepovratne
SREDOZEMNO more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge morske organizme.
Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne te da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.
„Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azzurro iz italijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća, prenosi AP.
Glavni uzrok zagrijavanja mora jesu klimatske promjene izazvane prvenstveno sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren morski basen iz kojeg se toplota ne može raspršiti kao u otvorenim okeanima.
More bi se do kraja vijeka moglo zagrijati za šest stepeni
Sredozemlje se smatra jednom od najugroženijih tačaka klimatskih promjena. Prema procjenama naučnika, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi porasti za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi biti sve češći i intenzivniji.
Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju porast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna napuhača, vatrenjača i riba kunić, koje se ubrzano šire prema zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.
Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila prema zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško povrijediti ljude, dok je napuhača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.
U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta
Prema Azzurru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 trajno nastanilo.
Posljedice su posebno vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule pojedine autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.
Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge s morskog dna i tako uništavaju staništa neophodna brojnim domaćim vrstama.
„Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azzurro.
Gotovo nestale dagnje duž dijela Jadrana
Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpuni pomor nekada brojnih populacija.
„Pomor je bio dramatičan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu preživjeti u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azzurro.
Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok će se čitave obalne zajednice morati prilagoditi novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.
Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti
Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se njihove posljedice mogu ublažiti.
Jedna od mogućnosti jeste podsticanje izlova jestivih vrsta, poput vatrenjače, i njihovo uvođenje u restorane i trgovine. Ribarima bi se moglo plaćati i za ulov nejestivih ili otrovnih vrsta, poput napuhače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.
Dalje širenje moglo bi se ograničiti obaveznim tretmanom balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema procjenama stručnjaka, takve mjere mogu smanjiti unošenje novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu spriječiti prenošenje organizama.
„Znamo šta treba da uradimo. Moramo smanjiti upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za cijelo čovječanstvo, a rješenja su nam poznata. Potrebna je samo zajednička globalna vizija“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja.