Početkom ovog srpnja, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) procijenila je da postoji “63-postotna vjerojatnost” da bi taj neuobičajeni vremenski fenomen ove godine mogao biti „vrlo snažan“. Istodobno je JP Morgan prošlog tjedna upozorio na to da bi El Niño, zajedno s cijenom nafte od 100 dolara po barelu, mogao povećati cijenu hrane za čak 1,5 posto.
Dolazak El Niña slijedi nakon dva velika sukoba, u Ukrajini i na Bliskom istoku. Nakon oba je došlo do skoka cijena hrane, ali ipak nisu uzrokovali veliku glad – i političku nestabilnost u siromašnijim zemljama.
Može li ova treća kriza izazvati “savršenu oluju” koja će poremetiti ravnotežu?
Prvi, drugi i sad treći udarac
Ruski napad na Ukrajinu i dalje znači otežanu isporuku iz jedne od glavnih svjetskih izvoznih regija za žitarice. Jer i dalje traju napadi na luke u kojima se žitarice tovare, mnoga polja su minirana ili opasna za obrađivanje.
Rat s Iranom i poremećen izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva je povećala cijenu i nafte i gnojiva koje se radi od fosilnih goriva što je povećalo troškove proizvodnje hrane diljem svijeta te uzrokovalo privremene poremećaje u opskrbi gnojiva.
Očekuje se da će El Niño, koji mijenja obrasce oborina i temperatura diljem svijeta, biti toliko snažan da je Svjetska banka nedavno upozorila kako bi u pogođenim područjima urod riže mogao biti manji za 20 do 50 posto.
Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), upozorio je na „kumulativni učinak“ koji bi do kraja godine mogao stvoriti „vrlo složenu situaciju“. „Vrlo smo zabrinuti zbog El Niña i kašnjenja monsuna u Indiji”, rekao je Torero za DW.
Očekuje se da će El Niño usporiti i oslabiti indijsku sezonu monsuna, ključno razdoblje za sadnju riže. Prema lokalnim medijima, u lipnju je već palo oko 40 posto manje kiše od uobičajenog.
Indija proizvodi gotovo trećinu svjetske riže, premda se velika većina te riže i potroši u samoj zemlji.
Osim Južne Azije, FAO smatra da su rizici povezani s El Niñom najveći u afričkoj regiji Sahela, južnoj Africi, jugoistočnoj Aziji i takozvanom Suhom koridoru Srednje Amerike.
Agencija UN za hranu ovog je mjeseca upozorila da neka od tih područja u sljedećih nekoliko mjeseci imaju više od 50 posto izgleda za sušu.
Rekordna žetva 2025.
Unatoč svim dosadašnjim krizama, FAO konstatira kako su cijene hrane i dalje gotovo 20 posto niže od vrhunca dosegnutog 2022. Jer svijet je prošle godine ostvario najveću žetvu žitarica u povijesti. Razlog je to što su poljoprivrednici zasijali veće površine, vremenski uvjeti bili su povoljni, a prinosi po hektaru porasli.
Iako se očekuje da će ovogodišnja žetva biti nešto manja, i dalje će biti druga najveća dosad. „Produktivnost u poljoprivredi i dalje raste”, rekla je za DW Simone Bunse iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Tu u prvom redu ističe Indiju i Latinsku Ameriku: „To je pomoglo održati proizvodnju hrane i smanjiti glad. Time se ublažavaju i neke lokalne društvene krize.”
Glad i dalje vlada
To ipak ne znači da gladi više nema. UN računa kako je 266 milijuna ljudi u svijetu i dalje neishranjeno. „U svijetu proizvodimo dovoljno kalorija da nahranimo sve ljude“, rekao je Torero. „Problem je u tome što te kalorije nisu ravnomjerno raspoređene diljem svijeta i upravo je to ključni izazov.“
Pravilo je: tamo gdje je rat i sukobi, tamo vlada i glad – čak i ako hrane ima. Jer ona ne može i doći do onih kojima je potrebna.Foto: AFP
Najteže stanje je u malom broju zemalja pogođenih sukobima, gdje čak i ako hrane ima, ona ne može doći do ljudi kojima su najpotrebnije.
Stanovnici zemalja u kojima vlada rat kao što su Demokratska Republika Kongo, Sudan i Jemen čine dvije trećine ljudi koji se suočavaju s akutnom glađu u regijama koje procjenjuje UN.
Rat često uništava lokalne izvore hrane, raseljava milijune ljudi, oštećuje infrastrukturu i ozbiljno ograničava pristup humanitarnoj pomoći. U nekim kriznim žarištima, poput Sudana i Gaze, stručnjaci upozoravaju da se glad sve češće koristi kao oružje.
„Zaraćene strane namjerno uništavaju poljoprivredna zemljišta, stočni fond, vodoopskrbne sustave, skladišta hrane i prometne pravce. Time ugrožavaju pristup tržištima i ometaju dostavu humanitarne pomoći“, rekla je Bunse za DW.
Crne prognoze…
Dodatni rizik za globalnu opskrbu hranom predstavljaju gnojiva, od kojih se oko trećine u normalnim okolnostima prevozi kroz Hormuški tjesnac. Promet kroz tjesnac i dalje je ozbiljno poremećen nakon propalog primirja između SAD i Irana te napada na brodove u Crvenom moru.
Neki poljoprivrednici za gnojivo plaćaju znatno više cijene, zbog čega odgađaju kupnju ili prelaze na kulture koje zahtijevaju manje gnojiva. Ako na kraju upotrijebe manje gnojiva, prinosi bi u idućoj žetvi mogli biti slabiji.
Gnojivo je (pre)skupo, gorivo za strojeve isto tako, a i vrijeme će biti loše. Sve skupa će ispasti problem ne samo ove, nego i u godinama koje dolaze.Foto: Navesh Chitrakar/REUTERS
Stručnjaci za sigurnost opskrbe hranom smatraju da bi sam sukob na Bliskom istoku do 2030. mogao još milijune ljudi dovesti do gladi, a ta procjena još ne uzima u obzir učinke El Niña.
S obzirom na to da se očekuje porast temperature površine Tihog oceana za 3,6 Celzijevih stupnjeva, gotovo dvostruko više nego tijekom El Niña 2015./2016., klimatski institut Berkeley Earth sada predviđa da će ovogodišnji El Niño biti najsnažniji dosad zabilježen.
Stručnjaci upozoravaju i na to da bi svijet mogao svjedočiti naglom rastu gladi ako cijena nafte ponovno premaši 120 dolara po barelu, ako izvoz žitarica iz Ukrajine bude blokiran ili ako El Niño snažnije pogodi usjeve iduće godine zbog smanjene sjetve.
Ako se svi ti čimbenici dogode istodobno, posljedice bi bile znatno teže. JP Morgan procjenjuje da bi cijena hrane 2027. mogla prijeći pet posto, pri čemu bi najteže bile pogođene zemlje u razvoju.