Milorad Dodik posljednjih dana gotovo svakodnevno objavljuje stavove o međunarodnim događajima i upućuje poruke u ime Republike Srpske – od zemljotresa u Japanu i požara u Francuskoj, preko odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, do obilježavanja stradanja Srba na Kosovu.
Tako je, između ostalog, izrazio saučešće porodicama stradalih nakon zemljotresa u Japanu, ponudio pomoć Francuskoj u saniranju posljedica razornih požara, pozdravio inicijativu o srpsko-američkom partnerstvu te govorio o obilježavanju stradanja dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića.
U tome, naravno, nema ništa sporno.
Međutim, problem nastaje u načinu na koji se te izjave predstavljaju javnosti. U brojnim medijskim objavama Dodik se potpisuje ili predstavlja jednostavno kao predsjednik, bez navođenja koje funkcije obavlja. Pri tome se prešućuje činjenica da on više nije predsjednik Republike Srpske. Nakon sudske presude i prekida njegovog mandata te održanih vanrednih izbora početkom 2026. godine, za predsjednika Republike Srpske izabran je Siniša Karan, dok je Dodik danas predsjednik SNSD-a.
Istovremeno, aktuelni predsjednik Republike Srpske Siniša Karan gotovo je neprimjetan u javnosti. Osim pojedinih sastanaka u Palati Republike, rijetko se pojavljuje na terenu ili na događajima od šireg društvenog i političkog značaja. Nasuprot tome, Dodik je prisutan gotovo na svim važnijim dešavanjima, daje izjave, obilazi opštine i predstavlja stavove Republike Srpske.
Njegove izjave redovno prenose pojedini mediji, uglavnom bez pojašnjenja da Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, već predsjednik SNSD-a i jedan od najuticajnijih političkih aktera u Republici Srpskoj.
Takav način izvještavanja može kod javnosti stvoriti utisak da funkciju predsjednika Republike Srpske i dalje obavlja Milorad Dodik, iako je tu funkciju preuzeo Siniša Karan.