Iako se tržište rada konstantno mijenja, a poslodavci u mnogim sektorima kukaju zbog nedostatka radne snage, zvanični podaci pokazuju potpuno drugačiju sliku na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Hiljade građana na zaposlenje čeka godinama, a značajan dio njih na birou provede i više od jedne decenije.
Prema najnovijim zvaničnim podacima iz sredine 2026. godine, od ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji u Hercegovačko-neretvačkom kantonu, gotovo trećina njih — tačnije preko 6.600 osoba — na posao čeka duže od devet godina. Posebno zabrinjava podatak da žene čine više od 60 odsto ove višegodišnje nezaposlene grupe.
Struktura obrazovanja pokazuje da dugotrajna nezaposlenost ne zaobilazi niti jedan stepen stručne spreme, od kvalifikovanih zanatlija do osoba sa visokoškolskim diplomama.
Zanatlije i trogodišnje škole: Najveći broj na listi čekanja
Među onima koji posao čekaju duže od devet godina najbrojniji su radnici sa završenom trogodišnjom strukovnom školom (III stepen). U ovoj kategoriji prednjače zanimanja za koja se često misli da su deficitarna:
- Trgovci i prodavači
- Kuvari i konobari
- Frizeri
- Bravari i automehaničari
- Kovinotokari, elektromehaničari i vozači teretnih vozila
Pored njih, veliku grupu čine i radnici bez formalnog zanimanja (I stepen), među kojima je najviše evidentiranih radnika za jednostavne poslove, ali i pomoćnih kuvara, krojača, pomoćnih cvjećara i soboslikara.
Srednja četvorogodišnja škola: Preko 1.800 ljudi čeka deceniju
Ni četvorogodišnje srednje škole ne garantuju brz ulazak na tržište rada. Preko 1.800 tehničara i maturanata nalazi se na evidenciji duže od devet godina, a među najzastupljenijima su:
- Ekonomski tehničari
- Maturanti gimnazije
- Mašinski i elektrotehničari
- Turistički animatori
- Medicinske sestre i tehničari drumskog saobraćaja
Fakultetske diplome na evidenciji
Nezaposlenost nije zaobišla ni visokoobrazovane kadrove. Iako se rjeđe zadržavaju punih devet godina u odnosu na srednju stručnu spremu, na evidenciji se nalazi značajan broj diplomiranih stručnjaka koji mjesecima i godinama traže angažman u struci.
Među visokoobrazovanim licima na birou najzastupljeniji su pravnici i ekonomisti, a slijede ih:
- Profesori engleskog i hrvatskog jezika
- Inženjeri agronomije i mašinstva
- Kriminalisti i pedagozi
- Građevinski i računarski inženjeri
Većina prijavljena zbog zdravstvenog osiguranja
Zanimljiv je i podatak da preko 82 odsto ukupno evidentiranih nezaposlenih lica koristi pravo na zdravstvenu zaštitu preko službe za zapošljavanje. To jasno ukazuje na činjenicu da je velikom broju građana prijava na biro primarno važna zbog ostvarivanja socijalnih i zdravstvenih prava, dok paraleno traže priliku za stalno zaposlenje ili rade u sivoj zoni.