Podaci o prostornom rasporedu stanovništva iz 2021. godine, objavljeni u knjizi dr. sc. Tade Jurića “Suvremene migracije i opstanak nacije” (ŠK Zagreb), otkrivaju snažan demografski slom ruralnih područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Kada se izuzmu veća urbana središta (Dubrovnik, Ploče, Metković, Imotski, Knin, Nova Gradiška, Slavonski Brod i Županja), na tom širokom pograničnom prostoru danas živi tek oko 80.000 stanovnika.
To ovaj prostor svrstava među najispražnjenije regije u Evropskoj uniji, s ozbiljnim posljedicama za ekonomiju, infrastrukturu i dugoročnu održivost lokalnih zajednica.
Ekstremi depopulacije i rasta
Vizualni prikaz podataka, temeljen na analizama Državnog zavoda za statistiku, jasno ocrtava demografski kontrast između iseljenog kontinentalnog dijela uz granicu i rastućih područja na obali. Dok su općine uz granicu s BiH obilježene drastičnim padom broja stanovnika, priobalje i otoci bilježe značajan rast.
Ekstremni pad stanovništva
Najizraženiji pad broja stanovnika u desetogodišnjem razdoblju bilježe sljedeće opštine:
- Ervenik: −50,6 %
- Kijevo: −44,8 %
- Civljane: −43,9 %
- Biskupija: −43,6 %
- Dvor: −41,4 %
Ovi podaci ukazuju na ubrzano nestajanje čitavih naselja — ne samo kroz iseljavanje, nego i kroz starenje populacije i izostanak prirodnog prirasta.
Područja rasta: obala i otoci
Suprotno tome, priobalna područja i otoci bilježe snažan rast:
- Vir: +35,1 %
- Šolta: +33,0 %
- Podstrana: +30,5 %
- Ližnjan: +21,7 %
- Tar-Vabriga: +20,4 %
Rast je u velikoj mjeri povezan s turizmom, migracijom prema obali i većim ekonomskim prilikama.
Kakva budućnost čeka zapadni Balkan?
U intervjuu za portal BUKA iz 2020. godine, dr. sc. Tado Jurić govorio je o demografskim procesima koji, prema njegovom mišljenju, dugoročno oblikuju budućnost Hrvatske i cijelog prostora jugoistočne Evrope.
Jurić je tada istaknuo da suvremene migracije ne treba promatrati kao slučajan društveni fenomen, nego kao proces na koji utječu šire ekonomske, političke i društvene okolnosti. Prema njegovim riječima, male zemlje jugoistočne Europe izložene su snažnim migracijskim silnicama, dok istodobno imaju ograničenu mogućnost upravljanja tim procesima.
Govoreći o posljedicama ulaska Hrvatske u EU, Jurić je naglasio da je sloboda kretanja radne snage dodatno ubrzala migracijske tokove. Kako je istaknuo, mnogi su od članstva u EU očekivali ekonomski razvoj i bolji životni standard, dok se Hrvatska istovremeno suočila s velikim iseljavanjem stanovništva, koje neki opisuju i kao svojevrsnu “evakuaciju”.
U intervjuu je upozorio i na šire evropske demografske trendove, ističući da Evropa ulazi u razdoblje snažnog starenja stanovništva i prirodnog pada, dok druge regije svijeta bilježe snažan rast populacije. Prema njegovu mišljenju, takvi procesi posebno će se odraziti na prostor jugoistočne Evrope zbog njegova geopolitičkog položaja.
Govoreći o odnosu mladih prema domovini, Jurić je istaknuo rečenicu koju često navodi među iseljenicima:
“Domovina je tamo gdje mi je dobro.”
Prema njegovu tumačenju, takav stav odražava promjenu odnosa prema prostoru, pripadanju i migracijama, pri čemu ekonomski razlozi sve češće nadjačavaju tradicionalnu vezanost uz mjesto rođenja i lokalnu zajednicu.
Tako bi kombinacija depopulacije, iseljavanja, starenja stanovništva i globalnih migracijskih procesa mogla dugoročno promijeniti demografsku sliku regije, naročito ako države ne razviju dugoročne populacijske i razvojne politike.
Demografsko pražnjenje ruralnih područja Hrvatske stoga, prema Juriću, nije izolovan problem pojedinih sela i opšina, nego dio šire transformacije prostora koja će obilježiti budućnost Hrvatske i zapadnog Balkana.
Cijeli intervju čitajte ispod