Muškarac koji je zadobio teške opekotine u blizini sjedišta Ujedinjenih nacija u New Yorku preminuo je u bolnici, saopštila je policija. Aktivisti i mediji tibetanske zajednice u egzilu navode da je riječ o Tibetancu koji se zapalio u znak protesta i poziva na nezavisnost Tibeta od Kine.
Policija New Yorka saopštila je da su službe reagovale nakon hitnog poziva oko 18.30 po lokalnom vremenu. Muškarac je pronađen s teškim opekotinama i prevezen u bolnicu Bellevue, gdje je proglašen mrtvim. Policija nije objavila njegov identitet, niti mogući motiv, navodeći da je istraga još u toku.
Medij tibetanske zajednice u egzilu Voice of Tibet identifikovao ga je kao tibetanskog aktivistu Lobgu Rangzena, navodeći da se zapalio ispred sjedišta UN-a nakon obraćanja uživo u kojem je pozvao na tibetansku nezavisnost i jedinstvo.
Prema pisanju lokalnog portala amNewYork, Rangzen je radio kao vozač Ubera, a na mjesto događaja došao je s tibetanskom zastavom. Portal je citirao njegovog poznanika iz tibetanske zajednice, takođe vozača Ubera, Lobsanga Paljora, koji je rekao da je Rangzen bio ogorčen zbog ograničenja koja kineske vlasti nameću Tibetancima.
Slučaj se dogodio u trenutku kada Sjedinjene Američke Države i Evropska unija izražavaju zabrinutost zbog novog kineskog zakona o etničkom jedinstvu, koji je stupio na snagu ove sedmice. Kritičari tvrde da zakon Pekingu daje širi pravni osnov za djelovanje protiv ljudi i izvan kineskih granica.
Zakon promoviše zajednički nacionalni identitet među 55 etničkih manjina u Kini, uključujući Tibetance i Ujgure. Brojni Tibetanci i organizacije za ljudska prava smatraju da je riječ o dodatnom pritisku i pokušaju asimilacije.
Samozapaljenja su se i ranije dešavala kao oblik ekstremnog protesta protiv kineske politike u Tibetu i okolnim područjima u kojima živi veliki broj Tibetanaca.
Kina je preuzela kontrolu nad Tibetom 1950. godine, opisujući taj čin kao „mirno oslobođenje“ od feudalnog sistema. Međunarodne organizacije za ljudska prava i tibetanski egzil, međutim, godinama optužuju Peking za represiju, vjerska ograničenja i sistematsku kontrolu u tibetanskim područjima. Kina takve optužbe odbacuje.
Pitanja etničkih manjina u Kini izuzetno su osjetljiva, a Tibetanci i druge manjinske zajednice nalaze se pod pojačanim nadzorom zbog, kako Peking navodi, opasnosti od „separatizma“. Kontrola nad Tibetom dodatno je ojačana od dolaska Xi Jinpinga na čelo Kine 2012. godine.
Tencho Gyatso, predsjednica organizacije International Campaign for Tibet, opisala je Rangzena kao „neumornog borca za Tibet“ i navela da je duboko potresena njegovom smrću.
Prema podacima te organizacije, između 2009. i 2022. godine zabilježeno je više od 150 samozapaljenja Tibetanaca. Deset takvih slučajeva dogodilo se među Tibetancima u egzilu, piše Gardijan.