Poznati bh. meteorolog pojasnio šta snažni El Niño znači za naše područje i upozorio da nema mjesta za jednostavne prognoze. Prema statističkim obrascima, prvi dio jeseni i početak zime mogli bi biti topliji, dok se kasnije povećava mogućnost hladnijih prodora.
Najave o izuzetno snažnom El Niñu posljednjih sedmica izazvale su brojne prognoze o tome kakvo nas vrijeme očekuje tokom jeseni i zime.
Svjetska meteorološka organizacija zaista upozorava da se El Niño tokom 2026. godine brzo razvija i da bi mogao postati jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja. Istovremeno, WMO naglašava da se njegov uticaj razlikuje od regiona do regiona i da na vremenske prilike djeluju i drugi klimatski faktori.
Bh. meteorolog Nedim Sladić zato upozorava da se ne može jednostavno zaključiti da će snažan El Niño direktno odrediti vrijeme u Bosni i Hercegovini.
ŠTA EL NIÑO ZNAČI ZA BiH?
El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan s neuobičajenim zagrijavanjem površinskih voda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Njegove najizraženije posljedice osjećaju se upravo u tom dijelu svijeta, dok je uticaj na Evropu slabiji i posredan.
Sladić navodi da statistički podaci iz godina u kojima je bio prisutan El Niño ipak pokazuju određene obrasce kada je riječ o vremenu na prostoru BiH.
Prema njegovom objašnjenju, prvi dio jeseni u takvim godinama često bude veoma topao, a sličan signal može se pojaviti i na početku zime.
Drugim riječima, decembar i januar mogli bi donijeti temperature iznad uobičajenih vrijednosti.
TOPLA JESEN, A ONDA PROMJENA
Sladić ipak ne očekuje da se takav obrazac nužno zadrži tokom cijele zime.
Kako se bude približavao drugi dio zime, prema statističkim pokazateljima, povećava se mogućnost hladnijih prodora i svježijeg vremena.
To znači da eventualno topliji decembar i januar ne bi automatski značili i toplu cijelu zimu.
Upravo suprotno – kasniji dio sezone mogao bi donijeti znatno drugačiju vremensku sliku.
Važno je, međutim, naglasiti da se radi o statističkim obrascima, a ne preciznoj prognozi za konkretne dane ili sedmice.
ATLANTIK ĆE IMATI VELIKU ULOGU
Jedan od ključnih faktora za vremenske prilike u Evropi jeste razvoj atmosferskih sistema iznad Atlantika.
Iako El Niño može putem tzv. daljinskih atmosferskih veza uticati na cirkulaciju i vremenske obrasce daleko od Pacifika, njegov evropski signal nije dovoljno direktan da bi sam po sebi mogao odrediti vrijeme u BiH. Met Office upravo naglašava da je El Niño samo jedan od klimatskih faktora koji utiču na evropsko vrijeme.
Zbog toga će za prognozu vremena na Balkanu biti veoma važno kako će se razvijati atlantski sistemi, mlazna struja i raspored područja visokog i niskog pritiska.
ŠTA ČEKA EVROPU TOKOM JESENI?
Prema aktuelnim globalnim prognozama, veći dio Evrope tokom jeseni ima povećanu vjerovatnoću za temperature iznad prosjeka. WMO za period septembar–novembar 2026. predviđa povećanu vjerovatnoću natprosječnih temperatura nad gotovo svim kopnenim područjima.
Sladić ističe da bi i jesen u Evropi mogla biti toplija i vlažnija od prosjeka, dok bi početak zime mogao nastaviti topliji obrazac.
Međutim, prema njegovoj procjeni, drugi dio zime mogao bi donijeti promjenu i pokušati „nadoknaditi“ ono što je izostalo tokom prvih mjeseci.
NEMA MJESTA ZA PROGNOZE TIPA „SUPER EL NIÑO = SUPER ZIMA“
Iako se posljednjih mjeseci pojavljuju dramatične najave o mogućem rekordnom El Niñu, iz njegove jačine ne može se direktno izvesti prognoza za Bosnu i Hercegovinu.
Čak i kada je fenomen veoma snažan, način na koji će se njegov uticaj prenijeti do Evrope zavisi od niza drugih faktora.
Zato će za BiH mnogo važnije biti pratiti razvoj vremenskih sistema iznad Atlantika i širu atmosfersku cirkulaciju.
Za sada, prema Sladićevom objašnjenju, slika izgleda ovako: topliji prvi dio jeseni, velika vjerovatnoća toplijeg početka zime, a zatim povećana mogućnost hladnijih prodora u drugom dijelu zime.
Naravno, kako se bude približavala zima, prognoze će postajati pouzdanije, a novi podaci mogli bi promijeniti sadašnje dugoročne trendove.