Grupa Rhysida nakon isteka ultimatuma objavila ogroman paket podataka ukradenih iz sistema berlinske administracije. Riječ je o gotovo 5,8 terabajta materijala, a među dokumentima se, prema navodima iz izvora koji prate slučaj, nalaze i izuzetno osjetljivi podaci.
Njemačka prijestonica suočava se s ozbiljnim posljedicama velikog sajber napada nakon što je hakerska grupa Rhysida objavila ukradene podatke berlinske administracije.
Napadači su prethodno od Berlina tražili oko dva miliona eura, odnosno 30 bitkoina, uz prijetnju da će u suprotnom objaviti ukradene datoteke. Senat Berlina odbio je da plati otkupninu, a nakon isteka postavljenog roka podaci su se pojavili na darknetu.
Prema podacima koje je objavila grupa, radi se o približno 1,44 miliona datoteka ukupne veličine oko 5,8 terabajta. Njemačke vlasti, međutim, još nisu nezavisno potvrdile puni obim podataka koje hakeri tvrde da su ukrali.
ŠTA JE SVE MOGLO DOSPJETI U JAVNOST?
Objavljeni materijal navodno obuhvata različite kategorije podataka iz berlinske administracije.
Među njima se, prema informacijama koje su objavili napadači, nalaze dokumenti povezani s kartama i geolokacijskim podacima, finansijama, ugovorima, pravnim predmetima, kadrovskim evidencijama, infrastrukturom i drugim poslovima javne uprave.
Hakeri tvrde da paket sadrži i hiljade dokumenata koji uključuju lozinke, kao i podatke o zaposlenima i druge lične informacije. Međutim, njemačke institucije još analiziraju autentičnost i stvarni sadržaj objavljenog materijala.
Posebnu zabrinutost izazivaju informacije koje se odnose na kritičnu infrastrukturu, uključujući potencijalne podatke o vodovodnoj mreži i drugim sistemima od značaja za funkcionisanje grada.
NAVODNO OBJAVLJENI I CBRN PLANOVI
Posebnu pažnju izazvali su navodi o dokumentima koji se odnose na postupanje u slučaju hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
Među materijalima se, prema izvještajima o objavljenim dokumentima, pominje datoteka odnosno mapa pod nazivom „AG CBRN-Rahmenplanung“.
CBRN je skraćenica za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. Ukoliko se potvrdi da su takvi dokumenti autentični i da sadrže operativne informacije, njihovo objavljivanje predstavljalo bi ozbiljan sigurnosni problem.
Ipak, važno je naglasiti da nije potvrđeno da svaki dokument koji hakeri tvrde da posjeduju zaista potiče iz sistema berlinske administracije niti da je riječ o dokumentima najvišeg stepena tajnosti. Njemačke sigurnosne službe trenutno provjeravaju objavljeni materijal.
BERLIN ODBIO DA PLATI HAKERIMA
Berlinski Senat ranije je jasno poručio da neće pristati na ucjenu.
Gradonačelnik Berlina Kai Wegner izjavio je da se Berlin neće dati ucjenjivati, dok su nadležne službe nastavile forenzičku istragu napada.
Njemačke savezne institucije uključene su u analizu posljedica. U slučaj su, između ostalih, uključeni Savezni ured za sigurnost informacionih tehnologija (BSI), Savezna kriminalistička policija (BKA) i Savezni ured za zaštitu ustava.
BSI je nakon objavljivanja podataka upozorio na povećane rizike, posebno mogućnost ciljanih phishing napada i zloupotrebe ukradenih informacija. Dodatni problem predstavlja mogućnost da se pojedini dokumenti izvuku iz konteksta, manipulišu ili koriste u budućim kampanjama „hack and leak“.
KOLIKO JE NAPAD ZAISTA OPASAN?
Razmjeri incidenta tek će biti poznati nakon detaljne analize kompletnog materijala.
Njemačke vlasti zasad slučaj tretiraju kao ozbiljan sajber incident, ali nema potvrde da su savezni sistemi kompromitovani. Prema trenutno dostupnim informacijama, napad je bio usmjeren na mrežu pokrajinske administracije Berlina.
Poseban rizik predstavljaju podaci o građanima i zaposlenima, finansijski dokumenti, pristupni podaci i informacije povezane s kritičnom infrastrukturom. Oni bi mogli biti iskorišteni za krađu identiteta, prevare, ucjene ili nove sajber napade.
Istovremeno, njemački BSI navodi da za sada nema naznaka da je napad bio politički motivisan. Slučaj se prvenstveno posmatra kao kriminalni napad čiji je cilj bio iznuđivanje novca.
Za Berlin sada slijedi mnogo teži dio posla – utvrđivanje šta je tačno ukradeno, koji podaci su autentični, ko je njima obuhvaćen i kakve bi posljedice njihovo objavljivanje moglo imati po građane i sigurnost njemačke prijestonice.