Kada je Džared Kušner, zet Donalda Trampa, odlučio da investira u luksuzni turistički kompleks na idiličnoj južnoj obali Albanije, vjerovatno nije računao da će time pokrenuti nacionalni ustanak. Međutim, ispostavilo se da Albanci nijesu oduševljeni idejom da bogati strani investitori betoniraju njihova prirodna bogatstva kako bi gradili hotele za bogate strane turiste.
Predloženo odmaralište sa 10.000 ležajeva u blizini zaštićenog područja, doma flamingosa, kornjača i jedne od najočuvanijih riječnih delti u Evropi, izazvalo je možda i najveće narodne proteste otkako je ta mala balkanska država prije više od tri decenije napustila komunizam, piše Politiko.
Za samo dvije sedmice „revolucija flamingosa“, kako je postala poznata, prerasla je iz ekološkog protesta u nacionalnu kampanju protiv kompletne albanske vladajuće klase. Godine percepcije korupcije, stihijskog turizma, frustracije ekonomskim razvojem jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja i osjećaj da se državom upravlja u interesu malobrojnih bogataša, a ne građana, doveli su mnoge Albance do granice strpljenja.
Demonstranti sada traže ostavku, pa čak i zatvaranje premijera Edija Rame i opozicionog lidera i bivšeg premijera Saljija Beriše, dvojice najdugovječnijih političkih lidera od pada komunističkog režima 1991. godine.
„Ovo je protest protiv cijelog sistema“
„Mladi i građani ovdje ne protestuju samo protiv Rame i Beriše, već protiv cijelog sistema“, rekla je Frančeska Mućo, aktivistkinja civilnog društva koja se pridružila protestima u Tirani, mašući transparentom sa flamingosom i pozivajući na zatvaranje obojice političara.
„Ovo je protest protiv kompletnog sistema uspostavljenog nakon pada diktature i svih negativnih obrazaca koje su normalizovali u ovoj zemlji“, dodala je.
Albanski biolog Olsi Nika, koji je vodio kampanju za proglašenje rijeke Vjose nacionalnim parkom, kaže da je bijes demonstranata mnogo dublji od ljutnje prema stranim investitorima.
„Ovdje se ne radi o protivljenju Džaredu Kušneru“, rekao je, dodajući da Albanija ima dugu istoriju zanemarivanja ekoloških standarda i raširene političke korupcije.
Sam Rama bio je izrazito nepokolebljiv. Za Politiko je rekao da su strani investitori u nekretnine poput Kušnera važniji za Albaniju od njenih sopstvenih građana.
„Stranci su prvi prioritet jer stranci donose novac u zemlju za Albance“, rekao je Rama, bivši profesionalni košarkaš, u intervjuu početkom juna. U istom razgovoru tvrdio je da se strani mediji za ovu priču interesuju samo zbog Kušnerove uključenosti.
„Da nije Džareda, ne bi ih bilo briga šta se dešava u Albaniji“, rekao je.
Ramini provokativni komentari, izrečeni dok su protesti već zahvatili zemlju, nijesu smanjili tenzije.
„Ako je to otvoreno rekao, to je jedan od razloga zašto protestujemo“, rekao je Redi Mući, opozicioni poslanik iz lijeve stranke Lëvizja Bashkë.
„Albanija je postala nepodnošljiva zemlja za Albance“, dodao je, navodeći rast troškova života, širenje Airbnb smještaja u Tirani i odmarališta duž obale.
Rizort usred jednog od najvrijednijih područja Albanije
Vlora na južnoj obali Albanije epicentar je turističkog buma za posjetioce koji traže sunce i more po nižim cijenama nego u Grčkoj. Međutim, obala sjeverno od grada još je velikim dijelom netaknuta. Flamingosi borave u plićacima, kornjače se gnijezde u pijesku, a foke se i dalje pojavljuju duž tog divljeg dijela obale.
Zaštićeno područje Piše Poro-Narta dio je delte rijeke Vjose, koju često nazivaju posljednjom divljom rijekom Evrope. Upravo tamo planirano je luksuzno odmaralište vrijedno 1,4 milijarde evra, koje bi u jedno od biološki najbogatijih područja Albanije urezalo novi „grad“ sa 10.000 ležajeva.
Iako je projekat postao sinonim za Kušnera i njegovu suprugu Ivanku, kćerku američkog predsjednika Donalda Trampa, neki noviji izvještaji sugerišu da se Kušnerova investiciona grupa Affinity Partners povukla iz projekta.
Iz kompanije nijesu odgovorili na upite Politika, a pokušaji direktnog kontakta sa Kušnerom bili su neuspješni.
U središtu spora nalazi se činjenica da su radovi na odmaralištu odobreni bez procjene uticaja na životnu sredinu. Na terenu su već vidljivi put, policijske patrole i betonski temelji uklonjenih ograda.
„Imamo gnijezdo kornjača iz ove godine koje su uništile mašine. Udaljeno je samo kilometar odavde“, rekao je čuvar prirode Konstandin Džaho, stojeći na litici sa pogledom na zaštićeno područje Vjosa-Narta.
Krajem maja čuvar je preko iste litice vukao jednog demonstranta dok su mještani i aktivisti zahtijevali uklanjanje ograda. Takve scene samo su dodatno pojačale nemire.
Desetine hiljada Albanaca izašle su na ulice. Protesti u Tirani ušli su u treću sedmicu, a slične demonstracije održavaju se u Skadru, Draču, Leži i Đirokastri. Albanci u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu takođe su organizovali proteste.
Turisti ili Albanci?
Rama insistira da su Albaniji potrebna strana ulaganja. Njegova vlada želi da zemlju pretvori u „Maldiva Evrope“, a taj plan već je utrostručio broj posjetilaca za samo jednu deceniju. Prošle godine Albaniju je posjetilo više od 12 miliona turista, četiri puta više od broja stanovnika.
Taj rast donio je pohvale UN Turizma, agencije Ujedinjenih nacija. Međutim, brzina razvoja ima svoju cijenu. Luksuzni turizam sve više opterećuje životnu sredinu, a demonstranti, opozicioni političari i organizacije civilnog društva tvrde da građanima donosi malo ekonomske koristi. Istovremeno, mladi Albanci napuštaju zemlju u najvećem broju u Evropi.
„Snažno podržavam održivi model razvoja“, rekao je za Politiko Silvio Gonzato, ambasador Evropske unije u Albaniji.
„Zato mi se ponekad slama srce kada vidim šta je učinjeno, jer prepoznajem iste glupe greške koje smo napravili u Italiji, drugim dijelovima Evrope, možda i u Rumuniji“, dodao je.
Albanija je usvojila kontroverzne zakone o strateškim ulaganjima i zaštićenim područjima za koje ekološke organizacije i demonstranti tvrde da pogoduju turističkom sektoru i otvaraju put projektima poput Kušnerovog. Evropska unija upozorila je da bi Tirani, ukoliko nastavi tim putem, moglo biti još teže da zatvori pregovaračko poglavlje o životnoj sredini.
Gabrijel Švaderer, izvršni direktor organizacije EuroNatur, rekao je da vremenski okvir vlade budi sumnju da Tirana pokušava da progura što više turističkih projekata prije nego što je pristupanje Evropskoj uniji primora na stroža ekološka pravila.
Kušnerovi planiraju i rizort na jedinom albanskom ostrvu
U Vlori Kušnerovi planovi nijesu jedini kontroverzni projekat. Aerodrom Vlora već je postao simbol istog razvojnog modela: projekti se guraju u osjetljivim ekosistemima, uz optužbe za netransparentne procedure i pogodovanje pojedinim interesima.
Aerodrom je trebalo da bude otvoren 2025. godine, ali je otvaranje odgođeno, a projekat je sada predmet pravnog spora između akcionara i albanske države.
Kušner i Ivanka Tramp planiraju da pretvore i Sazan, jedino albansko ostrvo, u luksuzno odmaralište. Lokalni stanovnici strahuju da će takvi projekti značiti gubitak pristupa prirodi.
„Mi želimo ovakvu prirodu jer u njoj uživamo“, rekao je Agron Šehaj iz Vlore, pokazujući prema Zvernecu i Sazanu.
„Sjutra možete brodom otići na Sazan. Ako se izgrade odmarališta, nećemo moći da uđemo.“
„Ovo je najvažniji trenutak u posljednjih 30 godina“
U Tirani demonstranti ovo nazivaju najvažnijim trenutkom u Albaniji od pada komunizma. Njihovi transparenti i povici pozivaju na novu Albaniju koju će voditi ljudi svih generacija i društvenih slojeva, pokušavajući da vrate zemlju koja još nosi ožiljke teške tranzicije iz zatvorene komunističke diktature Envera Hodže u otvorenu evropsku demokratiju.
„Mislim da je ovo bio najvažniji trenutak za nas u posljednjih 30 godina“, rekao je Emir Lekini, dvadesetjednogodišnji demonstrant iz Tirane koji studira računarstvo.
„Jer je ovo prvi put da se ne bojimo da protestujemo, da možemo podići glas i tražiti ono što je naše.“
Rekao je da protesti neće prestati dok Rama ne podnese ostavku.
„Nećemo otići ako Rama ne ode. On sam može odlučiti da li želi da ode. Ali mi ne idemo nikuda dok ne napusti premijersku funkciju. Vrlo jednostavno.“
Pokret se više ne tiče samo zaštićenog područja Piše Poro-Narta, već 35 godina frustracije albanskom tranzicijom iz komunizma, kojom su dominirala dva lidera – Rama i Beriša.
Beriša, lider konzervativne Demokratske stranke, povremeno je vodio Albaniju od kraja komunizma do 2013. godine i smatra se ocem demokratske Albanije. Međutim, i on je sada meta demonstranata, frustriranih sistemom za koji tvrde da je donio decenije korupcije, niske plate i masovno iseljavanje.
„To me ne uznemirava“, rekao je Beriša o pozivima na njegovo zatvaranje.
„Ne smijete dozvoliti da vam sporedne stvari odvrate pažnju od onog glavnog. A glavno je da traže Raminu smjenu.“
Beriši su Sjedinjene Američke Države pod administracijom Džoa Bajdena 2021. godine zabranile ulazak zbog, kako je Vašington naveo, „značajne korupcije“, a kasnije mu je i Ujedinjeno Kraljevstvo izreklo zabranu zbog navodnih veza sa organizovanim kriminalom.
Beriša odbacuje sve optužbe i tvrdi da su sankcije bile politički motivisane.
Projekat koji vlast istovremeno najavljuje i relativizuje
Prema pojedinim izvještajima, pritisak Evropske unije zbog rezervata Piše Poro-Narta možda je već dao rezultate. Evropska komisija tvrdila je da joj je albanski ministar životne sredine Sofjan Jaupaj rekao da su građevinski radovi obustavljeni i da će biti sprovedena sveobuhvatna procjena uticaja na životnu sredinu u dogovoru sa civilnim društvom.
Međutim, Jaupaj i Rama negiraju da je to rečeno Komisiji. Ministarstvo životne sredine tvrdi da konačni prijedlog projekta nije podnesen, da građevinski radovi nijesu počeli i da građevinska dozvola nije izdata.
Rama, ipak, javno insistira da će se projekat nastaviti, što se teško uklapa u tvrdnju da projekat ne postoji.
Dokazi na terenu govore sami za sebe. U zaštićenom području vide se betonski temelji uklonjenih ograda i put izgrađen kako bi se omogućio početak gradnje.
Rama tvrdi da je put napravljen za lokalnu zajednicu. Ekolog Joni Vorpsi iz najstarije albanske ekološke nevladine organizacije PPNEA postavlja pitanje:
„Koja zajednica?“
„Nećemo više imati zaštićena područja ako svako ko ima novac može da razvija svoju imovinu unutar njih“, rekao je Vorpsi.
Sa brda iznad predložene lokacije vidi se divlje ostrvo Sazan, još uvijek netaknuto. Međutim, Vorpsi strahuje da takvi prizori neće dugo trajati ukoliko albanska vlada ne promijeni kurs.
„Ostaće nam samo gradovi“, upozorio je.