Poznati meteorolog i urednik HRT-a Zoran Vakula govorio je u novoj epizodi videoserijala Hina Plus o izgledima za predstojeće ljeto, pouzdanosti vremenskih proračuna, ulozi vještačke inteligencije u modernoj meteorologiji, te o izazovima koje sa sobom donosi sve veća dostupnost prognostičkih informacija.
Osvrćući se na iza nas ostavljeni maj, Vakula je istakao da je ovaj mjesec, uprkos opštem utisku da je bio prohladan i kišovit, na kraju ipak bio topliji od višegodišnjeg prosjeka. Padavina je u većini krajeva bilo više nego što je uobičajeno, iako je lokalno zabilježen i manjak, čime je maj pokazao sva obilježja tipičnog proljeća.
Iznadprosječno toplo ljeto uz rizik od olujnih nevremena
Kada je riječ o prognozama za predstojeće ljeto, trenutni proračuni upućuju na veliku vjerovatnoću iznadprosječno visokih temperatura.
“Gotovo siguran sam da će temperatura vazduha biti barem malo, a većinom i znatno viša nego što je to uobičajeno”, naglasio je Vakula, ali i odmah upozorio da topliji ljetni mjeseci ne podrazumijevaju nužno i stabilne vremenske prilike.
Prema njegovim riječima, tokom ljeta se mogu očekivati ozbiljne oscilacije koje sa sobom često donose lokalne pljuskove, grmljavinu, grad i olujna nevremena. Dok su temperaturni trendovi danas relativno pouzdani, prognoziranje tačne količine padavina znatno je složenije, zbog čega su sezonske procjene u tom segmentu uvijek manje sigurne.
Zašto stopostotno tačna prognoza ne postoji?
Objašnjavajući svoju prepoznatljivu krilaticu da “prognoza nije dijagnoza”, dugogodišnji meteorolog je podvukao da nijedna vremenska prognoza ne može biti apsolutno tačna. Upravo zbog toga profesionalni meteorolozi ne prate samo jedan model ili aplikaciju, već konstantno upoređuju veliki broj različitih izračunavanja i koriste znanje stečeno obrazovanjem i iskustvom kako bi grešku sveli na minimum.
“U svakoj prognozi imate neku vjerovatnoću ostvarenja, odnosno neostvarenja. Nijedna prognoza nije u potpunosti točna u svim svojim elementima, za razliku od dijagnoze koja bi to trebala biti ili analiza. Zato ja sam svjestan da je moj posao pun grešaka, ali mi meteorolozi se trudimo da tu grešku svedimo na što manji nivo”, iskren je Vakula.
Vještačka inteligencija: Pomoć u radu, ali ne i nepogrešivost
Vakula se osvrnuo i na ulogu tehnološkog napretka i razvoj vještačke inteligencije (AI), koja već danas ima značajnu ulogu u obradi podataka i poboljšanju prognostičkih sistema. Ipak, on izražava skepticizam prema ideji da će tehnologija ikada donijeti savršena predviđanja.
“Umjetna inteligencija pokušava i uči, ali ja sam pesimist u tom smislu. Ne mislim da će ona dati 100 % točnu prognozu. Ne vjerujem niti da je ta prognoza uopće moguća”, ističe on.
Govoreći o tome šta čini dobrog stručnjaka u ovoj oblasti, Vakula je na prvo mjesto stavio obrazovanje, iskustvo i ljubav prema poslu. Prisjećajući se svojih početaka u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), naglasio je da su mu trebale gotovo dvije godine svakodnevnog intenzivnog rada i analiza kako bi počeo dubinski da razumije ponašanje prognostičkih modela u različitim vremenskim situacijama.
Lokalni meteorolog koji dobro poznaje specifičnosti određenog geografskog područja uvijek može kvalitetnije procijeniti odstupanja modela nego što to može učiniti bilo koji automatizovani sistem. Za sebe skromno kaže da je “jedan obični diplomirani inženjer fizike i meteorolog” koji nastoji da svoj posao radi najbolje što može, a u posljednje vrijeme kroz slikovnice nastoji da prenese ljubav prema prirodnim naukama i na najmlađe, učeći ih da posmatraju oblake koji su i sami svojevrsni prognostičari.