Građanski aktivizam u lokalnim zajednicama sve više dobija na značaju, posebno kada je riječ o pitanjima urbanog planiranja i regulacionih planova koji direktno utiču na kvalitet života građana. U tom kontekstu, gradska odbornica Dijana Ješić u razgovoru za BUKU govori o sve većem interesovanju građana da učestvuju u javnim raspravama i prate odluke koje se donose u njihovom okruženju. Iako smatra da je to pozitivan pomak i znak veće svijesti, ona istovremeno ukazuje na niz problema u praksi: od nedovoljne transparentnosti i formalnog ispunjavanja procedura, do zanemarivanja građanskih prijedloga i jačeg uticaja investitorskih interesa. U razgovoru posebno naglašava značaj zajedničkog djelovanja građana i potrebu da se oni aktivno bore za zaštitu javnog prostora i kvalitetno planiranje gradova.
Kada je riječ o građanskom aktivizmu gradska odbornica Dijana Ješić kaže da je raduje činjenica da sve više ljudi obraća pažnju na regulacione planove i da ih sve više učestvuje u javnim raspravama.
“To pokazuje da ipak nismo nezainteresovani za ono što se dešava oko nas. Međutim, vrlo često se dešava da se prijedlozi i primjedbe građana ne uvažavaju, odnosno da se usvoje djelimično ili se odbiju u potpunosti. Pored toga, često čujem žalbe da ljudi nisu znali kad je javna rasprava, da se poziv objavi 3 dana prije, umjesto 7 dana i često samo na stranicama Grada. U prevodu, sve je ispoštovano, a kao da nije”, rekla je za BUKU Dijana Ješić.
Ona dodaje da ono o čemu niko ne razmišlja prilikom izrade regulacionih planova, jeste kako će postojeća saobraćajna i komunalna infrastruktura to izdržati.
“Vidimo da se i Vodovod i Eko toplane žale na postojeću mrežu i da imaju velike gubitke zbog dotrajalih cijevi, što znači da bi svako novo priključivanje dodatno doprinijelo pucanju cijevi i stvaranju velikih problema. Uz to, nedostaje nam veliki broj parking mjesta, a svjedoci smo da investitori ne razmišljaju o pravljenju parkinga na sopstvenoj parceli, pa sve spada na već postojeće parkinge. Uz to, saobraćajnice ostaju iste širine, a broj automobila se povećava”.
Osnovni problem, napominje, jesu tzv. “tačkaste” izmjene regulacione planove koje sagledavaju, samo jednu ili dvije parcele bez sagledavanja šireg konteksta.
“Tako imamo slučajeve da je, recimo, regulacionim planom za jedno naselje na nekoj parceli predviđen javni objekat (škola ili vrtić), zelena površina ili nešto slično i onda se izmjenom regulacionog plana na toj parceli planira izgradnja kolektivnih stambenih objekata i cijelo naselje ostaje bez zelene površine ili mogućnosti izgradnje tog javnog objekta, jer nije planiran na novoj lokaciji. Takva praksa svodi proces izrade regulacionih planova isključivo na projektovanje, bez stvarnog urbanog planiranja”, pojašnjava naša sagovornica.
Odavno već govori da se kod usvajanja regulacionih planova najviše pogoduje interesima krupnog kapitala i da je samo pitanje na kojoj sjednici će se koji regulacioni plan usvojiti.
“Podsjetiću vas na jedan, meni i dalje, šokantan događaj od prije par godina, kada su investitori sazvali sastanak na kojem su odbornicima ‘naredili’ da moraju usvajati regulacione planove, jer oni trpe velike gubitke, te su tada rekli koji načelnici kojih odjeljenja trebaju da se imenuju. I gle čuda, ti su upravo i bili imenovani na narednoj sjednici. Građani biraju odbornike, a veliki investitori pokušavaju da upravljaju njima. Nekima i uspijevaju, nažalost. Do konačnog prijedloga Urbanističkog plana zaista ne znam kada ćemo doći. Usvojili smo nacrt i nakon toga je usvojeno na desetine regulacionih planova, čime se izmijenio izgled Urbanističkog plana. Mislim da to mnogima odgovara. Jer kad nemate krovni dokument, onda je svaki regulacioni plan prihvatljiv. Sad je praksa da kako kome padne na pamet, tako i mijenja plan, ali tako dolazimo u situaciju da Urbanistički plan prilagođavamo regulacionim planovima, a ne obrnuto, kako bi trebalo biti”, ističe ona.
Njena poruka građanima jeste da nastave da se bore za svoja prava i da ne odustaju, koliko god teško bilo. I da se udruže, da jedni drugima budu podrška u borbi, jer jedino zajedno možemo napraviti nešto.
“Sad imamo nekoliko naselja: Starčevica, Borik, Obilićevo, Rosulje i Novu Varoš u kojima su se ljudi pobunili protiv predloženih regulacionih planova”, ističe ona.