Globalna energetska kriza izazvana ratom s Iranom i blokadom Ormuskog moreuza ulazi u novu, opasniju fazu. Dok države širom svijeta ubrzano troše strateške rezerve nafte kako bi spriječile nestašice i ublažile rast cijena goriva, stručnjaci upozoravaju da se zalihe smanjuju rekordnom brzinom i da svijet nema neograničeno vrijeme za pronalazak rješenja.
Rezerve se tope rekordnom brzinom
Rat s Iranom i zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji je prije sukoba prolazilo oko 20 odsto svjetske trgovine naftom, izazvali su najveći poremećaj na tržištu energenata u posljednjih nekoliko decenija.
Kako bi ublažila posljedice, Međunarodna agencija za energiju (IEA) u martu je koordinisala oslobađanje oko 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi razvijenih zemalja. Cilj je bio stabilizacija tržišta i sprečavanje dramatičnog rasta cijena.
Međutim, tri mjeseca kasnije, promet kroz Ormuski moreuz i dalje je ozbiljno poremećen, a globalne zalihe nastavljaju da se smanjuju.
Prema podacima IEA, svjetske rezerve nafte smanjene su za čak 246 miliona barela samo tokom marta i aprila.
Kina, SAD i Japan imaju najveće zalihe
Najveće strateške rezerve trenutno posjeduju Kina, Sjedinjene Američke Države i Japan.
Kina raspolaže sa gotovo 1,4 milijarde barela nafte, uključujući državne i komercijalne rezerve.
Sjedinjene Države imaju više od 800 miliona barela u strateškim i komercijalnim zalihama, dok Japan raspolaže sa oko 263 miliona barela državnih rezervi.
Zemlje Evropske unije po zakonu moraju imati zalihe dovoljne za najmanje 90 dana uvoza ili 61 dan domaće potrošnje.
Stručnjaci upozoravaju: Rezerve nisu beskonačne
Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorio je da se globalne zalihe smanjuju veoma brzo i da neće moći beskonačno da nadoknađuju gubitke nastale zbog rata i blokade ključnih transportnih ruta.
Slična upozorenja dolaze i iz investicione banke Goldman Sachs, kao i ekonomskih analitičkih kuća koje procjenjuju da bi, ukoliko se sadašnji trend nastavi, pojedine komercijalne zalihe mogle pasti na kritično nizak nivo već tokom ljeta.
Analitičari procjenjuju da bi kumulativni gubitak nafte mogao premašiti milijardu barela do kraja mjeseca, a do kraja juna dostići čak 1,5 milijardi barela.
Azija najugroženija, cijeli svijet plaća račun
Najveće posljedice trenutno osjećaju azijske zemlje koje su najviše zavisile od energenata sa Bliskog istoka.
Pojedine države već uvode mjere štednje goriva, smanjuju radne sedmice i ograničavaju potrošnju kako bi ublažile pritisak na tržište.
Stručnjaci upozoravaju da bi posebno teško mogao biti pogođen avio-saobraćaj zbog nestašice aviogoriva, dok će rast cijena goriva osjetiti gotovo sve zemlje, uključujući i one koje imaju značajnu domaću proizvodnju nafte poput SAD-a.
Prijeti li novi energetski šok?
Tržišta su se posljednjih sedmica nadala diplomatskom dogovoru između Vašingtona i Teherana, ali rješenje sukoba i dalje nije na vidiku.
Energetski stručnjaci upozoravaju da bi produžena blokada Ormuskog moreuza mogla izazvati novi talas poskupljenja nafte i goriva, pa čak i lokalne nestašice u pojedinim dijelovima svijeta.
Vlade za sada oprezno koriste strateške rezerve, svjesne da one predstavljaju posljednju liniju odbrane od ozbiljnije energetske krize.
Ako se snabdijevanje uskoro ne normalizuje, svijet bi mogao ući u period najtežeg energetskog pritiska još od naftnih šokova iz prošlog vijeka.