Papin levičarski odgovor na digitalnu apokalipsu – crvene linije veštačkoj inteligenciji

Enciklika Lava XIV o veštačkoj inteligenciji ne govori toliko o njemu, koliko o iščašenom vremenu u kojem Vatikan zvuči više levo od političkog mejnstrima na Zapadu, i šire. Retorika prvog pape Amerikanca u korist radnika i protiv profita, upozorenje na nove oblike ropstva i poziv na razoružanje VI – upadljivo odudaraju od dominantnog narativa u kojem sve „pršti" od astronomskih cifara, oružja i geopolitičkog nadmetanja. Reagovali zvaničnici Bele kuće.

Vrišteći medijski naslovi već godinama se utrkuju u zastrašivanju javnosti, proričući da će apokalipsa, u kojoj će mašine i veštačka inteligencija preuzeti sve i svašta – stići ranije nego što se očekivalo. A gde je apokalipsa, tu je i Vatikan.

Ovog puta, međutim, papa je tu da smiri duhove (kapitalizma), ali i da upozori.

Šta je enciklika

Enciklika je zvanično pismo pape u kojem iznosi stav Rimokatoličke crkve o nekoj važnoj društvenoj, moralnoj ili teološkoj temi.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Čovečanstvo, koje je Bog stvorio u svom njegovom veličanstvu, danas stoji pred sudbonosnim izborom: ili da sagradi novu Vavilonsku kulu, ili da izgradi grad u kojem Bog i čovečanstvo zajedno obitavaju”, uvodne su reči prve enciklike pape Lava XIV, čiji je naslov: Magnifica humanitas: O zaštiti ljudske ličnosti u doba veštačke inteligencije.

Posebno su, ipak, zanimljivi humanistička retorika u korist radnika i siromašnih, a protiv profita kao vrhovnog merila, upozorenje na nove oblike ropstva i poziv na razoružanje VI. Sve to prilično odstupa od dominantnog narativa o novoj tehnologiji, agresivno usmerenog na logiku tržišta, ogoljenog kapitalizma i geopolitičkog nadmetanja.

Takve poruke nisu slučajne – papa Lav XIV predstavio je encikliku na 135. godišnjicu objave Rerum Novaruma – čuvenog dokumenta svog imenjaka Lava XIII, kojim je Rimokatolička crkva 1891. godine odgovorila na izazove tadašnje industrijske revolucije zalažući se za poboljšanja prava radnika.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Šta piše u papinoj poruci

Papa Lav XIV u enciklici polazi od jasne premise: u svetu u kojem bogatstvo naroda sve više zavisi od znanja i tehnologije, ta dobra ne smeju ostati u rukama malobrojnih.

„To produbljuje jaz između uključenih i isključenih – između onih koji mogu da učestvuju u digitalnoj revoluciji i onih koji ostaju na njenim marginama”, piše papa.

Socijalna pravda u digitalnom dobu, prema njegovom mišljenju, zahteva ravnopravan pristup tehnologiji za sve, zaštitu najranjivijih i javni nadzor nad upotrebom VI – „tako da vodeći princip ne bude isključivo profit, nego dostojanstvo svake osobe i opšte dobro svih ljudi.”

Posebno mesto u enciklici zauzima pitanje rada. „Novi oblici rada nisu nužno bolji”, upozorava Lav XIV.

Iako tehnologija svakako može da oslobodi čoveka napornih ili ponavljajućih poslova, ona ne sme voditi nezaposlenosti u ime smanjenja troškova i povećanja profita. U tom kontekstu, papa poziva i na obnovu aktivnosti radničkih organizacija.

Moderno ropstvo

Enciklika, međutim, ide i korak dalje – u ono što zapadna javnost retko želi da čuje, upozoravajući na nove oblike ropstva.

Iza svakog „trenutnog i besprekornog” odgovora veštačke inteligencije stoji dug lanac ljudi – uglavnom “nevidljivih”. Milioni ljudi, pretežno žena, obučavaju modele i moderiraju sadržaj za minimalne zarade. A negde drugde, deca i adolescenti u opasnim uslovima iskopavaju retke zemne elemente bez kojih VI i najsavremenija tehnologija ne bi ni postojale.

Papa zatražio oproštaj za ulogu Svete stolice u legitimizaciji ropstva

Papa Lav XIV, čija porodična istorija uključuje i porobljene i robovlasnike, u enciklici je priznao odgovornost i zatražio oproštaj za ulogu koju je Sveta stolica imala u legitimizaciji ropstva i zato što je vekovima propuštala da ga osudi, nazvavši to “ranom u hrišćanskom pamćenju”.

Njegovi prethodnici su se izvinjavali za umešanost hrišćana u prekoatlantsku trgovinu robljem. Međutim, nijedan do sada nije javno priznao, a kamoli se izvinio, za ulogu koju su same pape imale u tome što su evropskim suverenima izričito davali ovlašćenje da potčinjavaju i porobljavaju “neverne”, navodi En-Bi-Si njuz.

„Tela tih ljudi su izranjavana, povređena i iznemogla, da bi računarski procesi mogli da teku neprekidno”, piše papa.

Tome dodaje i upozorenje na ono što naziva novim licem kolonijalizma, gde lični podaci građana postaju sirovina za tuđe ekonomske strategije, pretvarajući digitalno okruženje u „prostor eksploatacije”.

„VI mora biti razoružana”

Papa poziva na „razoružavanje” veštačke inteligencije – ne u smislu odbacivanja tehnologije, nego u smislu oduzimanja moći onima koji veruju da im tehnička nadmoć automatski daje pravo da upravljaju svetom.

„Razoružati ne znači odbaciti tehnologiju, nego sprečiti je da zavlada čovečanstvom”, poručio je poglavar Rimokatoličke crkve.

Vens: Unaprediti doktrinu o pravednom ratu

Potpredsednik SAD Džej Di Vens, katolik i zagovornik razvoja VI, pozdravio je encikliku pape Lava XIV, i napomenuo da je prelistao „poneki odlomak” i pročitao sažetke. „Stvar sa moralom je u tome da se principi nikada ne menjaju, ali se menja način na koji ih primenjuješ, jer se svet menja, zar ne?”, rekao je Vens.

Prema njegovom mišljenju, postoje nove tehnologije i novi oblici ratovanja, pa se zato mora unaprediti doktrina o „pravednom ratu”.

Dag Bergam, sekretar za unutrašnje poslove u administraciji Donalda Trampa, nije oduševljen potezom poglavara Rimokatoličke crkve. „Nisam znao da je komentarisanje tehnologije deo papine uloge”, rekao je Bergam.

Od crkve se mogao očekivati oprezan i konzervativan stav prema svemu što u nazivu ima „revoluciju“, pa bila ona i digitalna.

Njeni društveni pogledi imaju duboke korene. Uostalom, papa Lav XIV se direktno poziva na Socijalnu doktrinu crkve i svog imenjaka iz 19. veka.

Zato enciklika ustvari manje govori o papi ili crkvi, a više o današnjem vremenu u kojem Vatikan, barem na nivou retorike, zastupa ideje koje je zapadni politički mejnstrim odavno zanemario.

Preuzeto sa RTS

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije