Jadran više nije među najčistijima kao ranije – pad kvaliteta vode povezuje se sa turizmom, lošom infrastrukturom i klimatskim promjenama. Najkritičnije tačke već su identifikovane.
Hrvatska bi se uskoro mogla suočiti s ozbiljnim izazovom za svoj najvažniji privredni sektor – turizam, nakon što su najnoviji podaci pokazali pad kvaliteta morske vode u Jadranu.
Prema izvještajima Evropske agencije za životnu sredinu, Hrvatska je sa trećeg mjesta po kvalitetu vode pala na peto u Evropskoj uniji, dok bi novi izvještaj, koji se očekuje uskoro, mogao potvrditi nastavak negativnog trenda.
Kvalitet vode u padu već godinama
Prema riječima Slavena Jozića, procjene kvaliteta baziraju se na podacima iz posljednje četiri ljetne sezone.
„Udio mora izvrsnog kvaliteta kontinuirano opada od 2021. godine, a 2026. je dostigao najniži nivo“, upozorava Jozić.
Ovaj trend posebno zabrinjava jer turizam čini oko 20 odsto BDP-a Hrvatske, a čisto more predstavlja ključni adut u privlačenju turista.
Najugroženije lokacije
Kao najproblematičnija područja izdvajaju se Kaštela i Kantrida, gdje je zabilježen dugotrajan pritisak zagađenja.
Stručnjaci ističu da je posebno teško utvrditi tačan izvor zagađenja u ovim zonama, jer dio dolazi putem podzemnih voda.
Turizam i infrastruktura pod pritiskom
Jedan od ključnih uzroka pogoršanja kvaliteta mora leži u neadekvatnoj infrastrukturi.
Sistemi kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda često su projektovani za znatno manji broj korisnika nego što ih danas ima tokom turističke sezone. Dodatni problem predstavlja nagli rast nautičkog turizma.
„Broj marina i plovila značajno je porastao, ali razvoj infrastrukture za prihvat otpada i otpadnih voda nije pratio taj trend“, upozorava Jozić.
Poseban problem je, kako navodi, i nepridržavanje propisa o tzv. „crnim rezervoarima“ na plovilima, što dodatno doprinosi zagađenju mora.
Klimatske promjene pogoršavaju situaciju
Rast temperature mora dodatno komplikuje stanje, jer pogoduje razvoju bakterija i povećava rizik od infekcija.
Više temperature podstiču i cvjetanje algi, što dovodi do smanjenja kiseonika u vodi i dodatnog narušavanja morskog ekosistema. Ekstremne vrućine dodatno opterećuju kanalizacione sisteme, povećavajući rizik od izlivanja otpadnih voda u more.
Rizik i za zdravlje i za ekonomiju
Zagađena morska voda može izazvati niz zdravstvenih problema, uključujući stomačne infekcije, upale kože, uva i mokraćnih puteva, posebno kod djece, starijih i osoba sa slabijim imunitetom.
Iako stanje još nije ocijenjeno kao alarmantno, stručnjaci upozoravaju da ignorisanje ovog trenda može imati ozbiljne posljedice.
„Ako se kvalitet mora nastavi pogoršavati, posljedice neće biti samo ekološke, već i ekonomske“, zaključuje Jozić.
Pad kvaliteta mora tako bi mogao direktno ugroziti turizam – jednu od ključnih grana hrvatske ekonomije.