U njemačkom listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) objavljen je intervju sa Kristijanom Šmitom, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema tvrdnjama novinara Mihaela Martensa, Šmit je nakon davanja intervjua pokušao da spriječi njegovo objavljivanje.
U ovom razgovoru, Šmit se najviše osvrnuo na navode da sa funkcije odlazi pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, ali je komentarisao i evropsku politiku na Balkanu, pitanje državne imovine, te potencijalne scenarije u slučaju nasilne eskalacije u BiH.
O odlasku sa funkcije i navodnom pritisku SAD
Odgovarajući na pitanje da li poziciju napušta zbog “američkog pištolja na čelu”, što je tema koja se ranije pominjala u njemačkim medijima, Šmit je naveo da su svi razgovori protekli mirno.
“Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku. Nakon pet godina na funkciji, teška srca sam odlučio da odem. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine”, izjavio je Šmit.
Na insistiranje novinara da su “Amerikanci na srebrnoj tacni donijeli njegovu glavu Miloradu Dodiku”, Šmit je oštro odbacio takve tvrdnje: “Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati.”
Šta ako dođe do nasilne secesije?
Šmit je detaljno obrazložio ulogu međunarodne zajednice u slučaju pokušaja otcjepljenja Republike Srpske, naglašavajući da izvršna ovlašćenja OHR-a u tom scenariju nisu primarni mehanizam.
“Ako se zemlja raspadne, ovlaštenja visokog predstavnika zaista nisu dovoljna. Tada su presudni očuvanje mira i angažovano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o samom opstanku države. Tada na snagu stupaju diplomatske i vojne nadležnosti”, upozorio je Šmit.
Dodao je da stav SAD ostaje nepromijenjen kada je u pitanju očuvanje cjelovitosti BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom, što eksplicitno isključuje nezavisnost Republike Srpske. Komentarišući posjetu Donalda Trampa Mlađeg Banjaluci, naveo je da su ideje o povlačenju novih granica na Balkanu opasne jer odmah stvaraju nove probleme.
Kritike na račun Evropske unije i zavisnost od ruskog gasa
Šmit je iskoristio priliku da uputi oštre kritike na račun Evropske unije zbog nedostatka jasne strategije prema Bosni i Hercegovini, navodeći primjer projekta gasovoda Južna interkonekcija.
“Bosna dobija gas isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji gasovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje zavisna samo o ruskom gasu. Gdje je naša evropska strategija?”, upitao je Šmit.
Kada je riječ o rješavanju pitanja državne imovine, istakao je da parlament BiH ne postupa po zahtjevima Ustavnog suda isključivo zbog nedostatka političke volje i negiranja postojanja same državne imovine, pohvalivši SAD što su unijele “određenu dinamiku” u rješavanje ovog problema.
Zabrinutost zbog rasta islamofobije
Na kraju intervjua, Šmit se osvrnuo i na dio svog izvještaja koji je predstavio Savjetu bezbjednosti UN-a, a koji se odnosi na porast govora mržnje i islamofobije u zemlji. Istakao je da ga duboko zabrinjava činjenica da se protiv bosanskih muslimana koriste teške uvrede bez ikakvih političkih ili pravnih posljedica.