Povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, lezbofobije, bifobije, transfobije i interfobije (IDAHOT), institucije i organizacije u Bosni i Hercegovini upozoravaju da su LGBTI osobe i dalje suočene s ozbiljnim kršenjima prava, diskriminacijom i društvenom isključenošću, uprkos postojećem pravnom okviru.
Iz Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine poručuju da su LGBTI osobe u BiH i dalje suočene s uskraćivanjem osnovnih prava, stigmatizacijom i nasiljem, te pozivaju političare i javne osobe da predizbornu kampanju ne koriste za širenje netrpeljivosti i dezinformacija.
Ministarstvo podsjeća da su zakoni poput Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zabrani diskriminacije doneseni s ciljem izgradnje uključivog društva, u kojem svi građani mogu uživati svoja ljudska prava bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili spolne karakteristike. Ipak, u praksi su LGBTI osobama, kako navode, i dalje uskraćena brojna prava, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti i ostvarivanje porodičnog života. Kao dodatni problem ističu se sve češće negativne političke poruke koje, kako upozoravaju, doprinose stigmatizaciji i nasilju.
Ministarstvo se pritom poziva i na procjene prema kojima se, prema IPSOS istraživanju iz 2023. godine, u prosjeku oko 8,14% odraslih osoba u Evropi identifikuje kao gej, lezbijka ili biseksualna osoba, naglašavajući važnost uključivanja i zaštite ove populacije.
S druge strane, iz Sarajevski otvoreni centar poručuju da stanje ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini i dalje karakterišu duboke kontradikcije između formalnog pravnog okvira i svakodnevne stvarnosti obilježene diskriminacijom, nasiljem i društvenom isključenošću.
Posebno upozoravaju na, kako navode, političke i institucionalne odluke koje dodatno otežavaju položaj LGBTI osoba, uključujući izmjene Krivičnog zakona FBiH, blokade javnih politika te izostanak adekvatnih reakcija na nasilje i govor mržnje. Istovremeno, ističu jačanje antirodnih aktera koji dodatno sužavaju prostor za unapređenje ljudskih prava.
U izvještajima ove organizacije navodi se i da su određeni pomaci ipak vidljivi – poput sudskih presuda za diskriminaciju, rada na zakonu o istospolnim partnerstvima te razvoja servisa podrške, uključujući sigurnu kuću za LGBTI osobe – ali da su ti pomaci i dalje sporadični i uglavnom rezultat rada civilnog društva, a ne sistemskih institucija.
“Institucije u Bosni i Hercegovini moraju hitno prestati tretirati prava LGBTI osoba kao sporedno političko pitanje i konačno osigurati osnovnu pravnu i institucionalnu zaštitu za ovu zajednicu”, poručuje Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra. On naglašava da je prvi korak zakonsko priznanje istospolnih zajednica, kako bi se omogućila osnovna porodična i imovinska prava.
Pandurević dodatno upozorava da država mora pokazati nultu toleranciju prema nasilju, diskriminaciji i govoru mržnje, ističući da zakoni nemaju stvarnu snagu ako policija, tužilaštva i sudovi ne reaguju efikasno i u interesu zaštite žrtava.
Iz Sarajevskog otvorenog centra takođe navode da visok nivo neprijavljivanja nasilja i diskriminacije pokazuje duboko nepovjerenje LGBTI osoba u institucije, te da postojeći mehanizmi zaštite nisu dovoljno prepoznati kao sigurni i efikasni.
Dodatno upozoravaju da je istekao Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba, te da je njegovo hitno produženje i izrada novog, provodivog dokumenta neophodna kako bi se spriječio zastoj u napretku.
Uprkos formalno postojećim standardima, obje strane upozoravaju da njihova stvarna primjena i dalje izostaje. Bez jasne političke volje i sistemskog djelovanja institucija, kako navode, napredak će ostati ograničen, dok sistemski i inkluzivan pristup ostaje ključan za stvaranje društva jednakih prava za sve građane Bosne i Hercegovine.
IDAHOT, KAKO JE SVE POČELO?
17. maj je važan dan, jer je 1990. godine na taj dan, homoseksualnost skinuta sa liste mentalnih bolesti Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj datum obilježava se u 130 zemalja svijeta, tamo gdje je napredak po pitanju prava LGBT osoba već vidljiv, ali i tamo gdje tek treba da dođe do promjena.
Tog dana podsjećamo se na važnost poštivanja ljudskih prava, što uključuje i lezbejke, biseksualne, gej i trans* osobe, koje se i dalje suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem.
Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije koordiniše se iz odbora IDAHO utemeljenog u Parizu kojim je predsjedao francuski akademik, Louis-Georges Tin. Dan se slavi u više od 50 zemalja u svijetu i službeno je priznat od strane Europske unije, Meksika, Kostarike i dr.
Međunarodni dan borbe protiv homofobije ima za cilj koordinisati međunarodne događaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki i homoseksualaca u svijetu. Za razliku od LGBT Pride dana, na kojima se ističe ponos nečijom seksualnosti i odbijanjem da se srami od nje, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije ističe se da je homofobija štetna i mora biti razorena u svojoj logici i protiv nje se treba otvoreno boriti.
Godine 2006., IDAHO odbor je pokrenuo peticiju “za univerzalnu dekriminalizaciju homoseksualnosti”. Mnogo ljudi se potpisalo, uključujući i nekoliko dobitnika Nobelove nagrade (Desmond Tutu, Dario Fo, José Saramago, Elfriede Jelinek, Amartya Sen), mnogi ugledni političari (Jacques Delors, bivši predsjednik Evropske komisije), Thomas Hammarberg (dužnosnik Savjeta Evrope), mnogi umjetnici (Meryl Streep, Cindy Lauper, Elton John, David Bowie, itd.) i mnogi intelektualci (Judith Butler, Bernard Henri Lévy, itd.)
Glavna svrha obilježavanja 17. maja jest podizanje svijest o nasilju, diskriminaciji i represiji prema LGBT zajednicama širom svijeta, što zauzvrat pruža priliku za poduzimanje akcije i uključivanje u dijalog s medijima, donositeljima politika, javnim mnijenjem i širim civilnim društvom.