Biolog Stephane Aris-Brosou i njegovi kolege sa Sveučilišta Ottawa
proučavali su tlo i sediment iz jezera Hazen, najvećeg jezera po
volumenu sjeverno od Arktičkog kruga, te nakon sekvenciranja segmenata
DNA i RNA pronađenih u tlu pokušali identificirati prisutne viruse, piše
Science Alert.
Zatim su napravili modele reakcije virusa sa životinjskim i biljnim
svijetom tog područja i otkrili koliki je rizik prelijevanja virusa,
odnosno njegova prelaska na druge vrste i nastavka širenja, kao što je
bio slučaj s virusom SARS-CoV-2, koji je prešao s divljih životinja na
ljude.
“Rizik prelijevanja povećava se sa stopom otapanja ledenjaka”
“Rizik prelijevanja povećava se sa stopom otapanja ledenjaka. Ako
klimatske promjene pomaknu raspon vrsta potencijalnih virusnih vektora i
rezervoara prema sjeveru, Arktik bi mogao postati plodno tlo za nove
pandemije”, navode znanstvenici u studiji.
“S evolucijskog stajališta, virusi lakše zaraze domaćine koji su
filogenetski bliski njihovom prirodnom domaćinu, vjerojatno zato što im
je lakše inficirati i kolonizirati vrste koje su genetski slične”,
dodaju.
U skladu s prethodnim studijama, koje pokazuju kako promijenjeni
okoliš može dovesti do novih načina kombinacija patogena, parazita i
domaćina, stručnjaci upozoravaju da bi povećano otapanje ledenjaka moglo
dovesti do većeg rizika od prelaska virusa na eukariotske domaćine.
Primjerice, pojava antraksa u sjevernom Sibiru 2016. godine, pri čemu
se zarazilo najmanje sedmero ljudi i umrlo jedno dijete, pripisuje se
toplinskom valu. Tijekom vrlo visokih temperatura otopio se permafrost,
zbog čega je postala izložena zaražena lešina soba. Prije tog događaja
posljednja epidemija u regiji bila je 1941.
Životinje i ljudi žive sve bliže
Međutim, povećani rizik od prelijevanja razlikovao se u uzorcima tla i
jezerskog sedimenta. U tlu se rizik povećao, a zatim opet počeo
opadati, dok je onaj u uzorcima sedimenta iz jezera nastavio rasti.
Jedno od objašnjenja je da povećano otapanje ledenjaka i otjecanje
leda omogućuje da više organskog materijala i prisutnih organizama
završi u jezeru umjesto da ostane na kopnu.
Visoki Arktik, odnosno najsjevernije regije, dio je Zemlje
najosjetljiviji na klimatske promjene. Tijekom posljednjih nekoliko
desetljeća nestala je trećina zimskog leda Arktičkog oceana. Uz to,
postoji i problem našeg sustavnog uništavanja prirodnih staništa, zbog
čega životinje i ljudi žive sve bliže.
“Dvostruki učinak klimatskih promjena, povećanje rizika od
prelijevanja i pomak rasprostranjenosti vrsta prema sjeveru mogli bi
imati dramatične učinke na Visokom Arktiku”, navode znanstvenici.
Virusi stari nekoliko tisuća godina
Aris-Brosou i njegovi kolege još nisu naveli koliko su nepoznatih
vrsta virusa dosad pronašli u uzorcima niti su procijenili mogu li ti
virusi izazvati infekciju, navodi The Guardian.
Međutim, druga nedavna istraživanja pokazuju da u ledenjacima ima
neidentificiranih patogena. Primjerice, prošle su godine stručnjaci s
Državnog sveučilišta Ohio u SAD-u objavili da su u uzorcima leda s
tibetanske visoravni u Kini pronašli genetski materijal 33 virusa, od
kojih je 28 novih. Na temelju njihove lokacije procjenjuju da su virusi
stari oko 15.000 godina.
2014. godine znanstvenici francuskog Nacionalnog centra za znanstvena
istraživanja u Aix-Marseilleu uspjeli su oživiti divovski virus koji su
izolirali iz sibirskog permafrosta, pri čemu je on ponovno postao
zarazan prvi put u 30.000 godina. Voditelj istraživanja, bioinformatičar
Jean-Michel Claverie rekao je tada za BBC da bi izlaganje takvih
slojeva leda moglo biti “recept za katastrofu”.
“Hoće li to dovesti do pandemije? Ne znamo”
No Aris-Brosoua ističe da predviđanje visokog rizika prelijevanja
nije isto što i predviđanje stvarnog prelijevanja ili pandemije.
“Sve dok virusi i njihovi vektori prelaska nisu istovremeno prisutni u
okolišu, vjerojatnost nekog dramatičnog scenarija ostaje niska”, navodi
Aris-Brosoua.
S druge strane, predviđa se da će klimatske promjene promijeniti
raspon postojećih vrsta, potencijalno dovodeći nove domaćine u kontakt s
drevnim virusima ili bakterijama.
“Jedini zaključak koji možemo sa sigurnošću iznijeti je da s porastom
temperatura raste i rizik od prelijevanja u ovom okolišu. Hoće li to
dovesti do pandemije? Ne znamo”, dodao je Aris-Brosoua
Istraživanje naziva Viral spillover risk increases with climate change in High Arctic lake sediments objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.
Index