Evropska komisija upozorava – proizvodnja slabi, uvoz raste, ekonomija gubi oslonac
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim izazovima, jer industrijska proizvodnja kontinuirano opada, dok se rast ekonomije sve više oslanja na potrošnju i uvoz.
Najnoviji izvještaj Evropska komisija ukazuje da bi ovakav trend mogao voditi ka procesu deindustrijalizacije.
KLJUČNE ČINJENICE:
- Industrijska proizvodnja pada 14 kvartala zaredom
- Industrija čini oko 17% ukupne ekonomije
- BDP rast 2025: 2,1% (sporiji nego 2024)
- Uvoz raste brže od izvoza
- Najviše radnih mjesta izgubljeno u industriji i poljoprivredi
Prema podacima Evropske komisije, industrijski sektor u BiH nastavio je pad i u četvrtom kvartalu 2025. godine, kada je zabilježen pad od 4,2% na godišnjem nivou. Ukupno gledano, industrijska proizvodnja opada već 14 tromjesečja zaredom, što predstavlja ozbiljan signal za ekonomiju.
Istovremeno, bruto domaći proizvod porastao je za 2,1%, ali taj rast ne dolazi iz proizvodnje i izvoza, već prvenstveno iz trgovine, javnog sektora i potrošnje. Privatna potrošnja porasla je za 2,2%, dok je uvoz rastao znatno brže od izvoza – čak 5,6% naspram 1,8%.
Ovakav odnos dodatno pogoršava trgovinski bilans i pokazuje da domaća ekonomija sve više zavisi od stranih proizvoda i potražnje.
Podaci pokazuju i da su početkom 2026. godine trendovi dodatno pogoršani – industrijska proizvodnja pala je za više od 10% u januaru, dok je pad nastavljen i u februaru.
S druge strane, promet u trgovini i turizam bilježe rast, što potvrđuje da ekonomija trenutno počiva na potrošnji, a ne na stvaranju nove vrijednosti kroz proizvodnju.
Igor Gavran upozorava da BiH već ulazi u fazu gašenja ključnih industrijskih kapaciteta.
„Gase se temeljne industrije koje su decenijama nosile ekonomiju, poput koksne i čelične industrije. To je tragičan proces koji je prije svega posljedica neadekvatnih politika“, ističe Gavran.
On dodaje da rast zasnovan na potrošnji, posebno u ekonomiji koja zavisi od uvoza, ne može biti održiv.
„Novac koji dolazi iz inostranstva, uključujući doznake, uglavnom se troši na strane proizvode, što ne doprinosi razvoju domaće industrije“, naglašava.
Iako je zabilježen pad nezaposlenosti, istovremeno se smanjuje i ukupna radna snaga, što ukazuje na odlazak stanovništva i dodatno slabljenje ekonomskog potencijala zemlje.
Sve to ukazuje na ozbiljan izazov pred BiH – bez jačanja proizvodnje i izvoza, trenutni model ekonomskog rasta teško može biti dugoročno održiv.