Upravna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva poručila je da ranije prognoze o ograničenim ekonomskim posljedicama rata SAD-a i Izraela protiv Irana više ne važe.
Kako je naglasila, situacija se dramatično mijenja. Ukoliko se sukob produži i u 2027. godinu, uz cijene nafte koje bi mogle doseći čak 125 dolara po barelu, svijet ulazi u – kako je rekla – “puno gori scenario”.
Upozorenja dolaze i iz energetskog sektora. Prvi čovjek Chevron, Mike Wirth, ističe da bi globalno tržište uskoro moglo osjetiti stvarni, fizički nedostatak nafte.
Ključni problem je zatvaranje Hormuškog moreuza – jedne od najvažnijih energetskih arterija svijeta kroz koju prolazi oko 20 posto globalne opskrbe sirovom naftom.
Posljedice bi, prema njegovim riječima, mogle biti brze i bolne: ekonomije bi prve počele usporavati u Aziji, gdje bi pad potražnje bio direktna reakcija na smanjenu ponudu energenata dok moreuz ostaje blokiran usljed rata.
Ukratko – ako se sukob ne zaustavi, svijet bi mogao ući u novu fazu ekonomske krize, u kojoj rast staje, cijene eksplodiraju, a tržišta ostaju bez ključnog resursa: nafte.