Šteta koju svjetska ekonomija trpi zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, procjenjuje se, već je dostigla 22 milijarde eura. Pojedini analitičari tvrde da će ekonomska kriza trajati duže nego rat na Bliskom istoku. Svi su saglasni da će oporavak nakon okončanja sukoba biti dug i skup i da će se mnogo toga promijeniti.
Jedna od promjena možda će biti i nova ekonomska karta svijeta na kojoj će pozicije biti zamijenjene u korist novih igrača. I ne onih koji su pokrenuli sukobe.
“Pokazuje se da su ta rješenja prilično istrošena, da su se u ekonomskom smislu pojavili novi moćni igrači, novi posjednici tehnologija, tu naročito mislim na NR Kinu, nove industrijske i trgovačke sile kao što su zemlje Aseana, nove finansijske sile kao što su neke države jugoistočne Azije. Države koje dominiraju poretkom, a naročito SAD ovim ratovima pokazuju da ne namjeravaju da mirnim putem, kroz nekakvu tranziciju uz primjenu rješenja prihvatljivih za sve, dakle, krenu ka ovim promjenama”, kaže profesorka FPN-a Dragana Mitrović.
Dug i skup oporavak
Jedan od problema koje donosi sutra biće i nestašica novca. Zalivske monarhije koje su bile među vodećim svjetskim finansijerima, moraće da novac preusmjere na obnovu. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku oštećeno je više od 40 naftnih i gasnih postrojenja, a samo za obnovu katarskog gasnog kompleksa u Ras Lafanu biće potrebno od tri do pet godina. Mnogi analitičari na toj poziciji vide Kinu koja u prvom kvartalu bilježi rast izvoza za 19,6 odsto, ali i uvoza, prije svega nafte za 8,9 odsto.
“Obzirom na njenu veliku tehnološku, industrijsku, trgovačku, finansijsku moć i rastuću vojnu moć i njeno nastojanje da insistira na saradnji, na komunikaciji, na trgovini, na bezbjednosti lanaca snabdijevanja, proizvodnji itd., što su ciljevi koji u osnovi odgovaraju ogromnoj većini čovječanstva. Svakako da ona ostaje kao model pouzdane države”, smatra profesorka Mitrović.
Energentima se trguje uprkos pritiscima
Iako početak godine nije obećavao, kockice su se složile i za Rusiju, te je neki već nazivaju dobitnikom.
“Она je to svakako i ekonomski i geostrateški. Ekonomski, ona sada zarađuje oko 5 milijardi dolara mjesečno više nego što je zarađivala u normalnim uslovima. To je jedno, drugo ona postaje geostrateški nezamjenjiva i za Kinu i za Indiju. Čak neće imati dovoljno nafte ako dođe do najgoreg scenarija, a kao što vidimo prekidaju dotok iz Kazahstana za njemačku naftu”, tvrdi analitičar Branko Pavlović.
Najveći pobjednik po svemu sudeći je ekonomski interes, jer uprkos 20 paketa sankcija i 21. na vidiku, Rusija izvozi energente, a Sjedinjene Države žmure na iranske tankere, navodi RTS.