Sažetak:
- „Izuzetno neprijateljsko okruženje“ za aktiviste i novinare u RS
- „Namjerna politika delegitimizacije kritike vlasti“
- Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje prisutno
Branioci ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari u Republici Srpskoj suočavali su se s „izuzetno neprijateljskim okruženjem“, navodi se u izvještaju organizacije Amnesty International za Bosnu i Hercegovinu za 2025. godinu.
U izvještaju se ističe da su ove grupe „često bile izložene verbalnim prijetnjama, online i offline zlostavljanju, te agresivnim i dugotrajnim kampanjama diskreditacije“, uključujući i od strane visokih javnih zvaničnika.
Istovremeno, „Romi i ‘nekonstitutivni narodi’ nastavili su se suočavati s diskriminacijom“, dok je pravna zaštita žrtava nasilja „ostala neujednačena širom zemlje“, navodi se.
Politička kriza i presuda Dodiku
Bosna i Hercegovina je, kako se navodi, „nastavila da se suočava s političkom nestabilnošću“.
U augustu je Sud BiH osudio predsjednika RS, Milorad Dodik, na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Reakcije vlasti u RS dodatno su produbile krizu — Narodna skupština RS odbacila je presudu i najavila referendum, dok je Evropska unija upozorila da bi takav potez bio „u suprotnosti s vladavinom prava“.
Zakon o NVO i pritisci na medije
Posebnu zabrinutost izazvao je zakon o nevladinim organizacijama, kojim se organizacije mogu označiti kao „agenti stranog uticaja“, uz povećan nadzor nad njihovim radom.
“Istovremeno, uvedeno je novo krivično djelo koje se odnosi na „nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija“, što su organizacije civilnog društva ocijenile kao ozbiljan udar na slobodu izražavanja.
Specijalni izvjestilac UN-a ocijenio je da ove mjere predstavljaju „dio namjerne politike delegitimizacije kritike vladajuće stranke“, ali i pokušaj da se „dodatno demonizuje i oslabi civilno društvo“ stoji u izvještaju.
Slučaj novinarke
U augustu je uhapšena novinarka Nataša Miljanović Zubac zbog optužbi za „odavanje tajnih informacija“ nakon objava o navodnoj korupciji u policiji i pravosuđu.
Međutim, Sud BiH je zaključio da „ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo“, čime je slučaj dodatno otvorio pitanje pritisaka na medije.
Diskriminacija i politička prava
Izvještaj upozorava i na izmjene zakona kojima je uklonjen pojam „rodni identitet“ kao zaštićena kategorija, što bi moglo oslabiti postojeće mehanizme zaštite.
Također se navodi da građani koji ne pripadaju jednom od „konstitutivnih naroda“ i dalje nemaju ravnopravan politički status, dok su presude Evropskog suda za ljudska prava ostale neprovedene.
Nasilje nad ženama
Iako je Federacija BiH napravila određeni napredak — uključujući zakon o zaštiti od nasilja i priznavanje femicida — Amnesty upozorava da je „primjena zakona i dalje neujednačena“.
Zabilježen je i porast digitalnog nasilja, zbog čega je Vijeće Evrope pozvalo vlasti da pojačaju napore u borbi protiv ove pojave.
Negiranje genocida i ratni zločini
Jedan od najtežih zaključaka izvještaja odnosi se na odnos prema prošlosti.
Dok je BiH obilježavala godišnjicu genocida u Srebrenici, političari u RS su, kako se navodi, „nastavili javno negirati genocid i veličati osuđene ratne zločince“.
U maju je Sud BiH osudio Vojin Pavlović na dvije i po godine zatvora zbog „podsticanja mržnje negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca“, što predstavlja prvu takvu presudu od 2021. godine.
Nestali i neriješena prošlost
Izvještaj podsjeća da se „više od 7.500 osoba i dalje vodi kao nestalo iz rata 1992–1995“, što ostaje jedno od ključnih neriješenih pitanja u zemlji.