Premda je Evropa jedan od najsigurnijih kontinenata, u kojem većina djece ima luksuz normalnog odrastanja u poređenju sa zemljama Južne Amerike ili Afrike, u pojedinim evropskim državama cvjetaju „dječje bande“.
Švedska ima ozbiljne probleme jer kriminalne grupe sve češće vrbuju djecu za teška krivična djela, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu, posebno u Londonu, poznat problem nasilja među mladima i napada noževima. Slično je i u Francuskoj, gdje u predgrađima većih gradova dolazi do sukoba među mladima povezanim s drogom i bandama. U pravilu, djeca ne stvaraju sama bande, već ih stariji kriminalci uvlače u to jer znaju da će proći s blažim kaznama.
Švedska: djeca u mreži organizovanog kriminala
Kriminalne grupe u Švedskoj sistematski vrbuju djecu, ponekad već od desete godine, kako bi obavljala nasilne zadatke, prenosila drogu i rukovala oružjem. Posebno ciljaju ranjivu djecu koju sistemi zaštite ne uspijevaju na vrijeme zaštititi, uvlačeći ih u trgovinu drogom i oružano nasilje. Iako su uvedene zakonske promjene, uključujući kriminalizaciju regrutovanja djece u kriminal 2023. godine, maloljetnici i dalje trpe ozbiljna kršenja prava, prenosi Humanium.
U 2024. godini oko 1.700 djece i maloljetnika bilo je povezano s kriminalnim mrežama, što čini 13% aktera organizovanog kriminala. Istovremeno, broj djece uključene u pucnjave s teškim posljedicama značajno je porastao, a među mladima od 15 do 20 godina broj osumnjičenih za teška nasilna krivična djela višestruko se povećao. Zabilježeni su i ekstremni slučajevi u kojima su djeca angažovana za ubistva uz novčane nagrade, što pokazuje koliko daleko mreže idu u iskorištavanju njihove dobi i pravne zaštite.
Regrutacija se često odvija putem društvenih mreža i vršnjaka, gdje se kriminal predstavlja kao uzbudljiv i poželjan. Djeca iz nestabilnih porodičnih okruženja posebno su izložena jer kriminalne grupe nude novac, zaštitu i osjećaj pripadnosti. Jednom uključena, djeca preuzimaju ključne uloge u mrežama, dok njihova dob smanjuje rizik za starije članove zbog blažih kazni.
Posljedice su ozbiljne: djeca napuštaju školu, gube strukturu i prilike za budućnost te su izložena traumama koje mogu izazvati dugotrajne psihološke probleme. Takva iskustva dodatno ih vežu za kriminalne grupe i otežavaju izlazak iz tog kruga.
Švedska je uvela niz mjera, uključujući strože kazne za mlađe punoljetnike, kriminalizaciju uključivanja djece u kriminal te nacionalnu strategiju borbe protiv organizovanog kriminala. Planovi uključuju i jačanje prevencije, bolju saradnju institucija i nove oblike brige za rizičnu djecu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da sistem i dalje ima ozbiljne nedostatke, posebno u ranoj intervenciji i zaštiti najranjivijih.
Uprkos naporima, djeca se i dalje otvoreno regrutuju putem interneta, a kriminalne aktivnosti često koordiniraju vođe iz inostranstva. To ukazuje na potrebu za snažnijim i usklađenijim pristupom koji će staviti naglasak na prevenciju, obrazovanje i socijalnu podršku, kako bi se djeci obezbijedila sigurnija budućnost izvan kriminala.
U Engleskoj se vrbuju za krađe
U Londonu kriminalne grupe sve češće vrbuju djecu, čak i predškolskog uzrasta, kako bi krala pametne telefone, pri čemu se društvene mreže poput Snapchata koriste za oglašavanje „poslova“ i novčanih nagrada. Djeci, ponekad već od 14 godina, nude se stotine funti za krađu najnovijih modela iPhonea, koje je lakše preprodati na inostranim tržištima. Na primjer, za iPhone 16 Max nudi se 380 funti, za iPhone 15 oko 220 funti, dok se stariji modeli, poput iPhonea 12, plaćaju tek 20 funti. Dodatnih 100 funti moguće je dobiti ako u jednom „dropu“ predaju deset ili više ukradenih uređaja, prenosi Guardian.
U Engleskoj je, prema podacima iz 2017. godine, procijenjeno da je 27.000 djece (10–17 godina) član ulične bande, dok 313.000 djece poznaje nekoga ko je član bande. Takođe, 33.000 djece ima brata ili sestru koji je član bande, a 34.000 djece je ili poznati član bande ili poznaje nekoga ko je u proteklih 12 mjeseci bio žrtva nasilnog kriminala. Istraživanja iz 2023. pokazuju da su djeca u bandama četiri do pet puta češće žrtve nasilja (63%).
Krađe mobilnih telefona posebno su rasprostranjene u centru Londona, a iako policija bilježi pad ukupnog broja slučajeva za 12%, i dalje je zabilježeno 71.000 krađa u posljednjih godinu dana. Policija koristi dronove, električne bicikle i tehnologiju prepoznavanja lica kako bi pratila i sustigla maloljetne počinioce, a vlasti traže i veću odgovornost tehnoloških kompanija kako bi ukradeni uređaji teže mogli ponovo biti aktivirani.
Nisu sve grupe djece bande, niti je svako grupno prestupništvo povezano s bandama, ali urbane ulične bande predstavljaju stvarnu društvenu pojavu s vlastitim normama i hijerarhijom. Članovi bandi često koriste nasilje i krivična djela kako bi stekli „reputaciju“ i napredovali unutar grupe, što može otvoriti put ka većem kriminalu i zaradi.
Ulične bande su snažno povezane s trgovinom drogom i, u posljednje vrijeme, s operacijama takozvanih „county lines“, gdje se droga, oružje i novac prevoze iz gradova u manje sredine. U tim operacijama ponekad se iskorištavaju vrlo mala djeca kao „mule“, izložena velikoj opasnosti jer provode duže vrijeme daleko od kuće u društvu ozbiljnih kriminalaca.
Kriminalne bande ciljaju najranjiviju djecu – onu koja su pretrpjela zlostavljanje, zanemarivanje ili traumu, imaju roditelje s problemima zloupotrebe supstanci, posebne obrazovne ili mentalne poteškoće, iskustvo boravka u sistemu socijalne zaštite ili su bila isključena iz škole. Okruženje obilježeno siromaštvom, visokom stopom kriminala i socijalnim nemirom dodatno povećava rizik od uključivanja u bandu.
Bande djeci nude prijateljstvo, osjećaj pripadnosti, zaštitu, novac, uzbuđenje, pa čak i seksualne prilike, ali članstvo nosi velike rizike: kriminalizaciju, loše obrazovne ishode, ograničene mogućnosti zapošljavanja, iskorištavanje, povrede i smrt. Djevojke povezane s bandama pogođene su jednako kao i dječaci, iako su često manje prijavljene.
Francuska: maloljetnici u bandama i trgovini drogom u Marseilleu
U Marseilleu su sjeverni kvartovi grada postali poprište nasilnih obračuna bandi povezanih s drogom. Samo u 2023. godini ubijeno je 49 ljudi, među kojima i maloljetnici. Laetitia Linon opisala je smrt svog 14-godišnjeg nećaka: pogođen je pet puta iz kalašnjikova dok je stajao ispred zgrade u siromašnim „Quartiers Nord“. „Mali dječak može ovdje poginuti pod kišom metaka, kao u meksičkim kartelima“, rekla je Linon, prenosi Euronews.
Trgovina drogom u Marseilleu godišnje generiše oko tri milijarde eura, a mnoge prodajne tačke u kvartovima dnevno ostvaruju između 25.000 i 90.000 eura. Kriminalne mreže koriste maloljetnike kao izvršioce i distributere jer su laki za manipulaciju, smatraju se „potrošnim resursom“ i rijetko snose teške pravne posljedice. Djeca čak postaju „sicario“ – maloljetni plaćenici za krađe, prijetnje, iznude i nasilje, često regrutovani putem društvenih mreža.
Roditelji pokušavaju zaštititi djecu i neobičnim metodama, poput podnošenja krivičnih prijava protiv vlastite djece kako bi ih udaljili od mreža trgovine drogom. Udruženja poput RAID AVENTURE, koje vode bivši pripadnici policije, nude maloljetnicima sportske i edukativne aktivnosti u problematičnim kvartovima, nastojeći ih vratiti u zajednicu i spriječiti njihovo uključivanje u kriminal.