Također je poznato da onečišćenja u okolišu, poput pasivnog pušenja,
olova u vodi i hrani te pesticida, mogu utjecati na zdravlje nerođene
djece.
Na primjer, znanstvenici povezuju izloženost pasivnom pušenju tijekom
trudnoće s 13% povećanim rizikom od urođenih mana i 23% povećanim
rizikom od smrti ploda.
Znanstvenici se već godinama pitaju mogu li onečišćenja u okolišu kroz placentu majke ući u organizam fetusa.
U jednom novom istraživanju, objavljenom u uglednom časopisu Planetary Health,
međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta Aberdeen u Škotskoj i
Sveučilišta Hasselt u Belgiji pronašao je dokaze o postojanju toksičnih
čestica onečišćenja zraka u plućima, jetri i mozgu nerođenih beba.
Autori u studiji pišu da su pronašli dokaze o prisutnosti čestica
čađi u krvi iz pupkovine već u prvom tromjesečju razvoja fetusa, što
potvrđuje da one mogu proći kroz majčinu posteljicu i ući u
cirkulacijski sustav fetusa.
“Otkrili smo da čestice onečišćenja zraka koje sadrže ugljik, koje
majka udahne, mogu prijeći u placentu i zatim se prenijeti u organe
ljudskog fetusa tijekom trudnoće. Ova otkrića posebno su zabrinjavajuća
jer je ovaj vremenski prozor izloženosti ključan za razvoj organa”,
ističu autori.
Peći i promet su glavni izvori čađi
Za potrebe novog istraživanja znanstvenici su se usredotočili na
nanočestice čađe, koje su rezultat izgaranja ugljena, dizela i drugih
goriva iz biomase.
Kućanstva stvaraju nešto više od polovine ukupne čađi, a potom slijedi prijevoz, od kojeg dolazi oko 26% emisija.
Ranija istraživanja pokazala su da čađa ima negativan utjecaj na zdravlje ljudi jer uzrokuje kardiovaskularne bolesti, astmu i prijevremenu smrt.
Epidemiološke studije
pokazale su, pak, da čestice čađi predstavljaju veći zdravstveni rizik
od ostalih sastojaka onečišćenog zraka, uključujući fine čestice
promjera manjeg od 2.5 mikromilimetara (PM2,5).
Čađa iz pluća majke stiže u organe nerođene bebe
Jedno ranije istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, utvrdilo je da čestice čađe mogu dospjeti iz pluća majke do placente.
No prije nove studije nitko nije sa sigurnošću mogao reći stižu li i do fetusa.
Za potrebe istraživanja, znanstvenici su ispitali perinatalne i fetalne uzorke iz Belgije i Velike Britanije.
“Ustanovili smo da ne samo da su nanočestice crnog ugljika ušle u
placentu u prvom i drugom tromjesečju ljudskog fetusa već i da su
dospjele u fetalne organe, posebno u jetru, pluća i mozak”, rekao je za
Medicine News Today jedan od autora studije Paul Fowler, profesor na
Sveučilištu Aberdeen.
U fetusima su otkrivene iznenađujuće visoke razine otrovnih čestica
Dodao je da je tim bio iznenađen koliko su razine nanočestica čađe u ljudskom fetusu bile slične onima u placenti.
“Nadali smo se da će fetus biti zaštićen, barem na nekoj vidljivoj
razini. Jasno je da nije i to je vrlo zabrinjavajuće jer se vjerojatno
odnosi na mnoge druge vrste mikro i nanočestica. Budući da su
nanočestice čađe također obložene metalima i organskim molekulama, kao
što su drugi produkti izgaranja, one su ‘trojanski konji’ za prijenos
tih otrovnih spojeva u fetalne ljudske organe”, zaključio je Fowler.
Tim Nawrot, profesor epidemiologije okoliša na Sveučilištu Hasselt,
kaže da njihova otkrića pokazuju potrebu za rigoroznijim standardima u
ograničavanju dopuštenih razina onečišćenja u zraku.
“Naša studija provedena je u području s relativno niskom izloženošću”, objasnio je.
“No i u tako niskim koncentracijama u okolini već vidimo velik broj
čestica – primjerice, približno 6000 čestica čađe po kubičnom milimetru
fetalnih tkiva pluća i mozga. U područjima s visokom izloženošću njih će
biti znatno više. Zdrav zrak trebao bi biti osnovno ljudsko pravo.
Moramo ozbiljno shvatiti zagađenje zraka”, poručio je.
Znanstvenici trudnicama predlažu da na mjestima s visokim
koncentracijama onečišćenja, kada izlaze na ulicu, nose maske te da u
stanovima osiguraju pročišćivače zraka.