Deset godina nakon referenduma o Brexitu, podrška ponovnom pridruživanju Evropskoj uniji među britanskim biračima raste, pri čemu tu opciju podržava više od polovine ispitanika. Istraživanje pokazuje i da više od 80 odsto pristalica Laburističke stranke, Liberalnih demokrata i Zelenih želi potpuni povratak u članstvo EU, a ne samo pristup jedinstvenom tržištu, piše The Guardian.
Laburistički pristup na ispitu
Stručnjaci upozoravaju da uzdržani pristup laburista odnosima s EU rizikuje gubitak podrške kako među progresivnim biračima, tako i u tradicionalnim radničkim izbornim jedinicama poznatim kao „crveni zid“. Iako tri od pet birača (61 odsto) podržava trenutni pristup vlade, istraživanje organizacije Best for Britain pokazuje da ga „snažno“ podržava tek 19 odsto.
Potpuni povratak u EU podržava 53 odsto svih birača. Među pristalicama laburista ta podrška iznosi 83 odsto, kod Liberalnih demokrata 84 odsto, a kod Zelenih 82 odsto. Zanimljivo je da ovu politiku podržava i četiri od deset pristalica Konzervativne stranke, kao i jedan od pet birača stranke Reform.
„Smatramo da polovična rješenja nose inherentan rizik“, izjavio je Tom Brufatto, direktor za politiku i istraživanja u organizaciji Best for Britain, koja analizira opcije budućih odnosa s EU.
Šest mogućih scenarija
Organizacija je testirala šest scenarija: nastavak trenutne, neambiciozne politike laburista, zadržavanje sporazuma Borisa Johnsona, dalje udaljavanje od EU, pridruživanje carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu, te potpuni povratak u članstvo.
Ponovno pridruživanje carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu, čemu se Laburistička stranka oštro protivi, predstavljalo bi politički izazov jer bi ponovo otvorilo stare podjele. „To bi zahtijevalo duboku raspravu o suverenitetu, jer bi značilo prepuštanje regulacije velikog dijela naše ekonomije. Nijedna stranka ne bi mogla pridobiti javnost tokom tako dugotrajnih pregovora“, rekao je Brufatto.
To bi takođe značilo da bi teret preuzimanja pravila EU svakodnevno rastao. Trenutna politika laburista podrazumijeva usklađivanje s jedinstvenim tržištem bez formalnog pristupanja, što znači da Ujedinjeno Kraljevstvo nema uticaj na oblikovanje tih propisa.
Posljedice regulatornog razilaženja
Pokušaj laburista da smanje trgovinske prepreke za izvoz poljoprivrednih proizvoda kroz sanitarni i fitosanitarni (SPS) sporazum pokazuje šta znači preuzimanje pravila. Od Brexita 2020. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo se razišlo s EU u 76 pravila i propisa relevantnih samo za pregovore o SPS sporazumu.
Na predstavljanju istraživanja u Westminsteru, stručnjak za javno mnjenje John Curtice kritikovao je efikasnost laburističke „strategije ćutanja“ o Brexitu. Istakao je da bi se politička računica morala promijeniti, jer bi gubitak liberalne biračke baze zbog Brexita mogao biti štetniji od gubitka birača u korist pro-Brexit stranaka. „Laburisti su Reformu izgubili otprilike jednog od deset birača, ali su Liberalnim demokratama i Zelenima izgubili jednog od četiri“, rekao je.
Kinnock: Jednog dana ćemo se vratiti
Bivši lider laburista Neil Kinnock izjavio je da je Brexit nanio ogromnu štetu Ujedinjenom Kraljevstvu i vjeruje da će Laburistička stranka jednog dana voditi kampanju za ponovno pridruživanje, iako nije precizirao kada. „Sada imam 84 godine i vjerovatno to neću doživjeti, ali ljudi će s vremenom shvatiti da je povratak u članstvo u njihovom najboljem interesu“, rekao je.
Neodrživa politika
Anand Menon, direktor organizacije UK in a Changing Europe, rekao je da stav laburista otkriva proturječnosti u njihovoj viziji. „S ekonomskog stanovišta, mislim da to nije održivo za vladu čiji ministar finansija sada govori da je Brexit koštao ekonomiju 8 odsto BDP-a, što je najviša procjena, nasuprot ‘resetovanju’ koje donosi rast od samo 1 odsto“, kazao je Menon.
Dodao je da se laburisti suočavaju s pritiskom suparnika da djeluju brže i odlučnije, ali njihova strategija usklađivanja standarda sektor po sektor znači da će Ujedinjeno Kraljevstvo sve više postajati samo preuzimalac pravila. To, prema njemu, zahtijeva stalnu političku pažnju i administrativni napor kako bi se spriječilo da se „razilaženje ne dogodi slučajno“.
„Sa čisto administrativne strane, situacija u kojoj se sada nalazimo veoma je nezgodna“, zaključio je Menon.