Američki predsjednik Donald Trump želi postići ‘veliki sporazum‘ s Iranom, otkrio je jučer potpredsjednik JD Vance, naglasivši da Washington razmatra i niz ekonomskih poticaja u zamjenu za smirivanje napetosti, prenose svjetski mediji. Vance je poručio kako je Teheranu jasno dano do znanja da bi mogao gospodarski prosperirati ako pristane ograničiti svoj nuklearni program.
– Trump ne želi mali dogovor, već veliki sporazum, rekao je na skupu u Georgiji, dodajući kako bi Iran u tom slučaju bio snažnije uključen u globalno gospodarstvo.
Ublažavanje sankcija
Prema informacijama iz Bijele kuće, SAD je spreman ponuditi ublažavanje sankcija i druge gospodarske pogodnosti, ali uz stroge uvjete: potpuni prekid obogaćivanja urana te prestanak financiranja skupina poput Hamasa, Hezbolaha i hutista.
Među mogućim poticajima spominju se i pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa ili energetski sporazumi po uzoru na Venezuelu, piše Telegraph.
Takve ideje nisu nove. Još u veljači su Trumpovi suradnici nudili Iranu dugoročnu opskrbu uranom za civilne potrebe, no Teheran je to tada odbio. Ipak, aktualni sukob dodatno je naglasio važnost energetske sigurnosti, osobito nakon američkih prijetnji napadom na ključni naftni terminal na otoku Hark i blokadom Hormuškog tjesnaca.
Trump ne želi izaći ‘praznih ruku‘
Upućeni izvori tvrde kako Trump iz sukoba ne želi izaći praznih ruku. Njegovi mirovni sporazumi često uključuju i gospodarsku korist za SAD, primjerice kroz energetske ili rudarske koncesije.
Nakon proglašenja dvotjednog primirja 7. travnja, Trump je najavio razgovore o ublažavanju sankcija, a potom i moguć nastavak pregovora u ‘sljedećih nekoliko dana‘, unatoč napetostima zbog američke pomorske blokade Hormuškog tjesnaca.
Ipak, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbacila je tvrdnje o produženju primirja i naglasila da nema službenog dogovora o novoj rundi pregovora, iako se razmatra njihovo održavanje u Pakistanu.
– Razgovori traju, ali ništa nije službeno dok to ne objavimo, poručila je, dodajući kako u administraciji postoji oprezni optimizam.
Američki ministar financija Scott Bessent upozorio je da Washington priprema dodatni pritisak na Iran kroz sekundarne sankcije financijskim institucijama koje posluju s tom zemljom. Takve mjere nazvao je ‘financijskim ekvivalentom vojne kampanje‘. U međuvremenu, Trump je ustvrdio da je Kina pristala ne opskrbljivati Iran oružjem, što je Peking demantirao.
Napetost raste, cijena nafte ipak pala
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Teheran zaprijetio zatvaranjem ključnih pomorskih ruta, uključujući Crveno more, ako se američka blokada nastavi. Iranski vojni dužnosnici upozorili su da bi u tom slučaju mogli obustaviti sav promet kroz Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Crveno more, što bi ozbiljno pogodilo globalnu trgovinu.
Naime, kroz Crveno more i Sueski kanal prolazi oko 15 posto svjetske trgovine, dok Hormuški tjesnac čini jednu od najvažnijih ruta za transport nafte. Blokada je uvedena nakon neuspjelih pregovora u Pakistanu, gdje dvije strane nisu uspjele postići dogovor o iranskom nuklearnom programu. Američka vojska objavila je da u prva 24 sata nijedan brod nije probio blokadu, dok je nekoliko trgovačkih plovila vraćeno.
Unatoč napetostima, znakovi mogućeg nastavka diplomacije smirili su tržišta, pa su cijene nafte pale ispod 100 dolara po barelu.
Istodobno, pakistansko izaslanstvo predvođeno načelnikom vojske Asimom Munirom doputovalo je u Teheran kako bi pokušalo posredovati i otvoriti put trajnom rješenju sukoba. Upravo se Munira smatra ključnim za postizanje aktualnog primirja, zaključuje Telegraph.