Anna Oreg je narodna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije ispred Pokreta slobodnih građana. U razgovoru za BUKA magazin govori o trenutnoj situaciji u Srbiji i Mađarskoj, predstojećim izborima i mogućnosti promjena u regionu.
„Moć režima u Kremlju se zasniva na jakoj centralizaciji vlasti oko Putina i kontroli nad bezbednosnim strukturama. Jasno je da se i Vučić i Orban tu savršeno uklapaju. Od zloupotrebe državne bezbednosti do kontrole informacija – sve su to knjiški primeri takvog načina vladanja koji su mahom prisutni u obe zemlje“ – kaže Oreg u razgovoru za BUKA magazin.
BUKA: Kako vidite trenutno stanje u Srbiji?
Oreg: Što se tiče unutrašnje situacije, Srbija se nalazi u najvećoj političkoj krizi u poslednjih četvrt veka. Rekla bih da podele unutar građana nikad nisu bile veće.
Sa spoljnopolitičkog aspekta se nalazi na jednoj istorijskoj prekretnici, gde se od nje očekuje da izabere da li će da postane deo najvećeg civilizacijskog poretka i ekonomskog prosperiteta kao članica EU ili će uz ruski uticaj da ostane crna mrlja na karti Evrope, daleko od vladavina prava i ljudskih sloboda. Ova unutrašnja kriza umnogome uslovljava i njeno pozicioniranje u spoljnopolitičkom pitanju.
BUKA: Kako vidite trenutnu situaciju u Mađarskoj?
Oreg: Mađarska je kamen u cipeli unutar EU. Ona važi za najkorumpiraniju i najsiromašniju zemlju koja gaji bliske političke odnose sa Putinom. Orbanova vlada je kroz predizborne subvencije potrošila 50 posto planiranog deficita za ovu godinu i na taj način praktično ispraznila budžet. Evropa je zamrzla oko 18 milijardi evra iz fondova. U proteklih desetak godina većina tih sredstava je završila u džepu raznih biznismena bliskih Fidesu. Istraživanja kažu da je Mađarska konačno sazrela da smeni režim Viktora Orbana.
BUKA: Kako te dvije situacije utiču jedna na drugu?
Oreg: Situacije unutar Srbije i Mađarske su povezane na više načina. Prvo kroz vladavinu dvojice autokrata, Vučića i Orbana, kao i kroz njihove privatne poslovne aranžmane, kojih na teritoriji Vojvodine, pa i cele Srbije ima mnogo.
Njih dvojica koriste iste metode ostanka na vlasti, kroz gušenje medija, izazivanjem straha među građanima od nekih katastrofa i novih ratova i kroz zarobljeno pravosuđe. Rekla bih “sličan se sličnome raduje” i da se njih dvojica jako dobro razumeju.
U političkom smislu obojica gaje bliske odnose sa Rusijom i Kinom dok održavaju zvaničan kurs EU spoljne politike. Dakle, EU je dobra samo na papiru i obojica koriste EU kao svoj lični bankomat.
Vučić ima saveznika unutar Evropskog parlamenta u liku i delu Viktora Orbana, a zauzvrat obećava Fidesu glasove mađarske manjinske zajednice iz Vojvodine.
Kada bi se vlast promenila u Mađarskoj, to bi mnogo uticalo i na SNS, a posebno na njihove najlojalnije koalicione partnere, Savez vojvođanskih Mađara, koji je praktično Orbanova produžena ruka. To pretumbavanje na političkoj sceni bi dovelo do destabilizacije ove kolacije, a samim tim i do promena odnosa snaga tih političkih partija.
BUKA: Čemu mogu da se nadaju građani Mađarske na izborima koji će biti održani u nedjelju?
Oreg: Prema istraživanjima, opoziciona snaga koga predstavlja Peter Mađar i njegova partija Tisa vodi značajno u ukupnom broju glasova, i to mislim da niko ne može da ospori. Međutim, izborni sistem Mađarske je dosta komplikovan i većina u broju glasova ne znači nužno većinu i u Parlamentu. Sa druge strane, sistem je namešten tako da je praktično potrebna dvotrećinska većina da bi bilo kakva suštinka promena mogla da se desi. Dakle, čak i ako Tisa dođe na vlast, njen uticaj će biti ograničen. Sa druge strane, Orban je namestio svih 15 ustavnih sudija, tako da su oni lojalni Fidesu i biće teško bilo kakvo pokretanje postupaka koji bi se ticali političke odgovornosti partije koja vedri i oblači 16 punih godina u Mađarskoj.
Bez obzira na to, čini mi se da je ovo ipak početak kraja Fidesu i da pobeda opozicione snage TIse može da da vetar u leđa posebno onim građanima koji su odustali od toga da je bilo kakva promena moguća. A u doba antipolitike, čini mi se da to nije beznačajno, i tu mislim na građane obe zemlje.
BUKA: Da li bi Orban, u slučaju poraza, mogao predati vlast na miran, demokratski način?
Oreg: Orban se svojski potrudio da u slučaju poraza to prođe po njega što bezbolnije. Ali sam sa druge strane siguna da će pokušati da dovede do destabilizacije nove vlade, ne bi li u tom slučaju izazvao prevremene izbore, gde bi pokušao da povrati izgubljeno poverenje građana.
BUKA: Da li bi to isto mogao i Vučić?
Oreg: Vučić i u tom slučaju kopira Orbana, i to nam dokazuje novi set pravosudnih zakona, takozvanih Mrdićevih zakona, koje je vlada nedavno usvojila. Videćemo do kraja našeg mandata koji će svi zakoni još biti na dnevnom redu, koji će služiti upravo tome da SNS na neki način osigura sebi “miran odlazak sa vlasti”.
BUKA: Čega se boji jedan, a čega drugi?
Oreg: U slučaju geopolitičkih promena, koje su sve izvesnije i intenzivnije, obe zemlje će se suočiti sa jasnijim izborom i obojica se najviše boje toga da bi neka nova vlast mogla da izabere da učvrsti evropski put i taj položaj ni jednom od njih ne pogoduje. Mislim da im je najveći strah da izgube vlast i da sutra pred nekim međunarodnim sudom budu izvedeni pred pravdu zbog korupcije.
BUKA: Da li su njih dvojica osovina moći režima u Kremlju u regiji?
Oreg: Moć režima u Kremlju se zasniva na jakoj centralizaciji vlasti oko Putina i kontroli nad bezbednosnim strukturama. Jasno je da se i Vučić i Orban tu savršeno uklapaju. Od zloupotrebe državne bezbednosti do kontrole informacija – sve su to knjiški primeri takvog načina vladanja koji su mahom prisutni u obe zemlje.
BUKA: Kako izaći iz te situacije?
Oreg: Ta situacija zahteva prvobitno da se smeni sadašnja vlast, ali to samo po sebi nije dovoljno. Važnije od smene je dolazak nove koja će voditi jasnu i preciznu politiku koja bi unapredila položaj Srbije kroz jasnu proevropsku politiku, kroz decentralizovanje vlasti, jačanje vladavine prava i slobodu medija. Srbija pripada EU geografski, istorijski i kulturološki. To bi građani najviše osetili kroz stabilnu ekonomiju i bolji životni standard, bolje zdravstvo i obrazovanje, ali i kroz poštovanje svih onih demokratskih vrednosti kao što su ljudske slobode i zaštita prava pojedinaca.
BUKA: Koliko će rezultati izbora u Mađarskoj uticati na politička dešavanja u Srbiji?
Oreg: Promena vlasti u jednoj zemlji našeg regiona značI nadu za sve nas. Posebno ako uzmemo u obzir isti način vladanja.
BUKA: Vjerujete li da bi Srbija mogla imati izbore ove godine?
Oreg: Srbija bi morala imati izbore ove godine. Jedini demokratski način rešavanja ove političke krize u kojoj se Srbija nalazi su izbori. Da li će ih ova vlast raspisati, to verovatno ni oni ne znaju, zavisiće od procene da li te izbore mogu da dobiju. Sve dok znaju da gube, trudiće se da te izbore što duže moguće odlože. Verujem da snaga promena već postoji među ljudima i na nama svima je da istrajemo i da se izborimo za povratak društva zasnovanog na slobodi, dostojanstvu i istinskim evropskim vrednostima.