Ovog petka u prijepodnevnim satima u mostarskom naselju Ortiješ desila se nesvakidašnja scena. Grupa građana odlučila je da ukloni mural posvećen ratnom zločincu Slobodanu Praljku, ali u tome su ih spriječili drugi građani koji su se okupili oko njih.
Šta se tačno dešavalo u Mostaru za sada ostaje nepoznato. Iz kantonalne policije na upit Buke kažu da će više detalja imati u ponedjeljak.
“Bilo je postupanje policije da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira i nije došlo. U ovom trenutku vam ne mogu reći ništa više”, kaže Ilijana Miloš, portparolka MUP-a HNK-a na telefonski upit Buke.
Zna se da su policajci radili po pozivu, ali još se ne zna koja grupa ih je pozvala.
Podsjetimo od 2021. prema izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko zabranjeno je veličati ratne zločince.
Po njima je zabranjeno davati imena ulica, trgova, institucija i odavanje bilo kakvog podsjetnika ili odavanje počasti.
Novinarka Detektora Selma Melez smatra da pokušaj uklanjanja murala posvećenog presuđenom ratnom zločincu Slobodan Praljak nije propao zbog proceduralnih prepreka, već zbog otvorenog otpora grupe građana koji su, uz prijetnje i uvrede, praktično preuzeli ulogu iznad institucija, što je nedopustivo.
“Kako je moguće da se policija spriječi u obavljanju zakonskih dužnosti? Još uvijek nam nije poznato da li su ta lica evidentirana zbog sprečavanja službenih osoba u vršenju službene radnje, a za to također postoje kazne. Ovaj slučaj otvara ključno pitanje: da li država zaista ima kapacitet i volju da provodi vlastite zakone”, kaže Melez u izjavi za Buku.
Podsjeća i da član 145a Krivičnog zakona BiH nije samo formalnost, već je riječ o jasno definisanoj normi koja zabranjuje veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
“Ako se ta norma selektivno primjenjuje ili sabotira iznutra, tada zakon postaje mrtvo slovo na papiru. Odgovornost sada leži i na institucijama koje moraju utvrditi ko je organizirao otpor, ali i ko je eventualno omogućio da se akcija unaprijed kompromituje. Bez jasnih odgovora i konkretnih sankcija, ovakvi događaji će se ponavljati, uz sve dublje urušavanje povjerenja građana u pravni poredak. U konačnici, ovo nije samo pitanje jednog murala. Ovo je test sposobnosti države da se suoči s prošlošću i da jasno povuče granicu između zakona i samovolje. Ako na tom testu padne, posljedice neće ostati lokalne one će biti društvene i dugoročne”, kaže Melez.
Današnja situacija nije ništa drugo nego bezakonje, smatra Sead Đulić predsjednik SABNOR-a BiH.
“Zna se ko provodi zakon, neka se tome posvete. Stvari su vrlo jednostavne”, kaže Đulić u izjavi za Buku.
Kaže i kako živi u gradu u kojem vladajuća politika podržava ono što je sprovodio Slobodan Praljak i grupa koja “je s njim osuđena.
“Uzmite primjer dočeka Darija Kordića i svih tih slikanja sa Darijom Kordićem ili bezbroj drugih na svim stranama. Dakle, postoji ta mantra – naši ne mogu biti ratni zločinci. To je politika koja vlada u zemlji, a ovo su samo sitni mali izrvšioci koje je politika vlasti nahuškala”, dodaje Đulić.
Porazno je, smatra, što su ovakve stvari i dalje prisutne i što politike ne žele da se distanciraju do ratnih zločinaca.
“To je katastrofa. Nema mira, nema napretka, nema države dok se te stvari ne riješe i dok se ne počemo baviti nekim normalnim poslovima, a ne živjeti u dalekoj prošlosti.”
Iako su izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca na snazi skoro pet godina.
Do sada je pravosnažno osuđen samo Vojin Pavlović zbog veličanja Ratka Mladića, a osuđen je i za odobravanje i pokušaj opravdavanja genocid u Srebrenici. Izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od tri i po godine.