Američki i izraelski zvaničnici u ponedjeljak su saznali za važan preokret: iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei prvi put od početka rata naložio je svojim pregovaračima da se pomjere ka dogovoru, tvrde izraelski i regionalni izvori, kao i još jedan izvor upućen u pregovore.
Dok je Donald Trump javno prijetio potpunim uništenjem Irana, iza kulisa se istovremeno odvijala intenzivna diplomatska aktivnost. Prema navodima Axiosa, američke snage na Bliskom istoku i Pentagon u tim satima pripremali su se za moguću veliku bombardersku kampanju protiv iranske infrastrukture, dok su saveznici u regiji strahovali od iranskog odgovora nezapamćenih razmjera. U samom Iranu dio civila već je napuštao svoje domove.
Pregovori su, prema istim izvorima, u ponedjeljak ušli u haotičnu fazu nakon što je američki izaslanik Steve Witkoff iranski prijedlog od 10 tačaka ocijenio kao „katastrofu“. Uslijedile su brojne izmjene prijedloga, koje su preko posrednika prenosili pakistanski zvaničnici, dok su ministri vanjskih poslova Egipta i Turske pokušavali približiti stavove dvije strane. Do ponedjeljka naveče posrednici su osigurali američko odobrenje za novi prijedlog o dvosedmičnom prekidu vatre, a konačna odluka bila je na Hamneiju.
Zbog prijetnje izraelskim atentatom, Hamnei je, prema navodima izvora, komunicirao uglavnom preko kurira koji su prenosili poruke. Dva izvora njegov pristanak da pregovarači zaključe dogovor opisuju kao „proboj“. Važnu ulogu imao je i iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči, koji je učestvovao i u pregovorima i u ubjeđivanju komandanta Revolucionarne garde da prihvate sporazum. Kina je, navodno, takođe savjetovala Iran da pronađe izlaz iz eskalacije.
Iako je do utorka ujutro bilo jasno da se približava dogovor, Trump je istog dana iznio jednu od najtežih prijetnji, poručivši da će „čitava civilizacija umrijeti večeras“. Uprkos tome, izvori uključeni u pregovore tvrde da Iran tada nije prekidao razgovore, nego da je, naprotiv, postojao zamah ka primirju. Potpredsjednik J.D. Vance iz Mađarske je telefonski koordinisao s pakistanskim posrednicima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio u stalnom kontaktu s Trumpom i njegovim timom.
Do utorka oko podne po američkom vremenu postojalo je opšte uvjerenje da se strane približavaju dvosedmičnom prekidu vatre. Tri sata kasnije pakistanski premijer Shehbaz Sharif objavio je uslove primirja na mreži X i pozvao obje strane da ih prihvate. Trump je potom bio izložen pritisku saveznika i saradnika koji su ga nagovarali da odbaci prijedlog, ali je na kraju ipak pristao. Neposredno prije nego što je javno objavio stav, razgovarao je s Netanyahuom kako bi dobio njegovu obavezu da će poštovati primirje, a zatim i s pakistanskim vojnim vrhom kako bi zaključio dogovor. Američke snage dobile su naređenje da obustave pripreme 15 minuta nakon Trumpove objave.
Nakon toga Aragči je poručio da će Iran poštovati primirje i otvoriti Hormuški moreuz za brodove koji djeluju „u koordinaciji s iranskim oružanim snagama“. Ipak, ostaje nejasno u kojoj će mjeri Iran zaista omogućiti nesmetanu plovidbu, kao i koliko će Netanyahu biti čvrst u poštovanju primirja. Axios navodi i da je jedan visoki izraelski zvaničnik rekao da je Netanyahu dobio uvjeravanja da će SAD u mirovnim pregovorima insistirati da Iran odustane od nuklearnog materijala, obustavi obogaćivanje uranija i napusti prijetnju balističkim projektilima.
Pregovori bi trebalo da se nastave u petak u Pakistanu, a američku delegaciju bi mogao predvoditi J.D. Vance. Ipak, razlike između američke i iranske vizije mogućeg sporazuma i dalje su velike, zbog čega ostaje realna mogućnost da rat bude nastavljen