Cijene nafte posljednjih sedmica ostale su pod snažnim uticajem krize oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energenata.
Američka Uprava za energetske informacije navodi da su globalna tržišta i dalje vrlo nestabilna jer je saobraćaj kroz Hormuz već mjesecima ozbiljno ograničen.
Potražnja slabi, zalihe Kine koče rast
Ipak, pojedini modeli BloombergNEF-a ukazuju da su fjučersi na Brent možda već dostigli vrhunac ili su mu vrlo blizu, nakon što su ranije prešli nivo od 100 dolara po barelu.
Na tržište sada sve više utiče strukturno slabljenje potražnje, posebno zbog veće energetske efikasnosti, sporijeg rasta potrošnje goriva i sve šire upotrebe električnih automobila.
Važnu ulogu ima i Kina, koja je ranijih godina gomilala zalihe sirove nafte dok su cijene bile niže, pa sada ima manje potrebe da agresivno kupuje kada cijene rastu.
Upravo te zalihe djeluju kao svojevrsna kočnica za dalji skok cijena, jer smanjuju pritisak na globalnu potražnju.
Ponuda izvan Bliskog istoka raste
Dodatni razlog za oprez među trgovcima jeste rast proizvodnje izvan Bliskog istoka, posebno u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Ako se Ormuski moreuz djelimično ili potpuno ponovo otvori, dio izgubljene proizvodnje mogao bi se vratiti na tržište do kraja godine, što bi dodatno pritisnulo cijene.
Trenutna cijena Brenta kreće se oko 91 dolar po barelu, što pokazuje da tržište više ne reaguje panično na svaki novi incident kao na početku krize, navodi “bnef“.
Rizik od novog skoka nije nestao
Ipak, rizik od novog rasta cijena nije uklonjen: ako Ormuz ostane zatvoren duže od ljeta ili ako novi napadi pogode energetsku infrastrukturu, nafta bi ponovo mogla naglo poskupjeti.
Za sada tržište balansira između geopolitičkog rizika, slabije potražnje i rasta ponude, zbog čega sve više analitičara smatra da je najveći cjenovni šok možda već iza nas.