Američki predsjednik Donald Tramp želi da što prije okonča sukob sa Iranom, ali bi njegov plan povlačenja vojske mogao da ima katastrofalne posljedice. Iran, dodatno radikalizovan napadima, mogao bi da nastavi rat sve dok ne ponizi američkog protivnika.
Kako se sukob sa Iran odugovlači, Tramp želi brz kraj. Razlog je jasan cijene goriva u SAD rastu, zalihe municije se troše, a mnogi nekadašnji saveznici okreću leđa Americi zbog dešavanja u Persijskom zalivu.
Najbrži kraj rata? Poraz – ali to Tramp ne prihvata
Najbrži način da se rat završi bio bi – da ga Amerika izgubi. Ali to za Trampa nije opcija. Opsjednut pobjedom, on i dalje želi da, kako je rekao, “vrati Iran u kameno doba”.
Njegov plan podrazumijeva brzo povlačenje američkih trupa, čak i ako sadašnji režim u Teheranu ostane na vlasti i ako blokada Ormuskog moreuza potraje. Takav potez bio bi opasan za Ameriku, ali i potencijalno poguban za Evropu
Bez dobrih opcija: Pregovori stali, rat preskup
Tramp praktično nema mnogo izbora. Pregovori sa predstavnicima novog ajatolaha, Modžtaba Hamnei, su u zastoju.
Kopnena invazija ili napad na naftom bogato ostrvo Harg bili bi izuzetno rizični, a dodatno bi podigli cijenu nafte. U međuvremenu, rat postaje sve skuplji – prema podacima Centra za međunarodne i strateške studije, Ameriku košta više od dvije milijarde dolara dnevno.
Povlačenje kao jedina opcija – ali Iran neće ćutati
Povlačenje djeluje kao jedini izlaz. Ali problem ostaje – malo je vjerovatno da će Iran ostati pasivan.
Masovni napadi američko-izraelskog saveza dodatno su radikalizovali režim u Teheranu. Iran koristi napad na školu u Minabu, u kojem je poginulo više od 160 dece, kako bi rasplamsao mržnju prema Zapadu.
“Sedam miliona spremno za rat” – Teheran podiže ulog
Ministar spoljnih poslova Abas Aragči poručio je da je Iran izvukao pouke iz ranijih ratova sa SAD i da je decentralizovao vojsku i skladišta oružja.
Poslije Trampovog govora, iranski vojni portparol zaprijetio je da će borba trajati sve do “poniženja i kapitulacije neprijatelja”.
Predsjednik parlamenta Muhamed Galibaf tvrdi da je čak sedam miliona Iranaca spremno da nastavi rat protiv Amerike.
Zaliv na udaru: Ekonomije pred kolapsom
Zemlje Persijskog zaliva mogle bi da budu najveće žrtve. Njihov model – zasnovan na stabilnosti, luksuzu i turizmu – već trpi ozbiljan udar.
Dok prijeti opasnost od iranskih dronova i raketa, investitori i turisti bježe iz regiona. Procjene banke “Goldman Sachs” pokazuju da bi ekonomije Saudijske Arabije, Dubaija i Kuvajta mogle da padnu od 5% do čak 14% već 2026. godine.
Dvije opcije: Ili rat do kraja ili protjerivanje Amerike
Zemljama Zaliva ostaju dvije opcije:
da pritisnu Ameriku da nastavi rat do pada režima u Iranu
ili da protjeraju američke trupe iz regiona
Iran je do sada gađao uglavnom američke baze i objekte sa američkim prisustvom. Povlačenjem vojske, poruka bi bila jasna – više nema legitimnih meta.
Teheran čak nudi saradnju i poručuje da može da zamijeni SAD kao zaštitnik regiona.
Evropa u opasnosti: Rakete mogu da stignu do kontinenta
Za SAD bi izbacivanje iz Zaliva značilo istorijsko poniženje. Ali prava opasnost prijeti Evropi.
Preuranjeno povlačenje Amerike moglo bi da dovede do:
povećanog rizika od terorističkih napada
mogućnosti da iranske rakete dosegnu Evropu
Američke baze nalaze se i blizu Švajcarske – u njemačkim gradovima Štutgartu i Garmišu, kao i u italijanskoj bazi Gedi. U očima Teherana, to bi mogle da budu legitimne mete za osvetu