Nakon što je Iran zatvorio Hormuški prolaz, blokirana je otprilike petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost na globalnom tržištu energenata.
Vojni izvori navode da Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje ove ključne trgovačke rute, a razmatra se i korištenje dronova za uništavanje mina koji bi polijetali s civilnih brodova.
Istovremeno, situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje. Američki predsjednik Donald Trump razmatra slanje padobranaca na strateške tačke uz iransku obalu, iako ističe da se pregovori s Iranom nastavljaju.
Prema navodima britanskog The Telegrapha, Europa bi već narednog mjeseca mogla osjetiti ozbiljne posljedice. Direktor Shella Wael Sawan upozorio je da bi nestašice goriva mogle postati realnost ako se kriza produbi.
“Posljedice se šire poput valova”, rekao je Sawan, dodajući da su dijelovi Azije već primorani na smanjenje potrošnje energije, prenosi The Telegraph.
Zbog naglog rasta cijena i poremećaja u opskrbi, evropske vlade bi mogle ponovo uvesti mjere poput rada od kuće, smanjenja brzine na cestama i većeg korištenja javnog prijevoza, što podsjeća na mjere iz energetske krize 2022. godine.
U Aziji su već uvedene drastične mjere četverodnevna radna sedmica, ograničenje korištenja klima uređaja i smanjenje službenih putovanja.
Tržišta su reagovala naglo cijene nafte porasle su za 40 posto, a plina za čak 60 posto u posljednja četiri tjedna. Zbog toga se azijske zemlje utrkuju s Evropom za isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država.
“Velik dio američkog tereta sada ide prema Aziji jer su spremni platiti više”, rekao je analitičar Ashley Kelty, prenosi The Telegraph.
Iako stručnjaci ističu da je potpuna nestašica goriva najgori scenarij i zasad manje vjerovatan, upozoravaju da bi produženi sukob mogao dovesti do ozbiljnih posljedica već tokom ljeta.
Dodatni strah izaziva mogućnost ekonomskog udara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena energenata mogao gurnuti pojedine evropske ekonomije u recesiju, dok bi centralne banke mogle reagovati povećanjem kamatnih stopa.
U takvom scenariju, teret krize ponovo bi najviše osjetili građani kroz skuplje gorivo, veće račune i dodatni pritisak na životni standard.