Stručnjaci upozoravaju da zakon štiti prava kupaca, ali da visoke cijene i dalje diktiraju monopolisti i tržište.
Ključne informacije
- Novi zakon u Republika Srpska usklađen je sa dijelom direktiva Evropska unija.
- Štiti potrošače u oblasti onlajn trgovine i reklamacija.
- Ne može spriječiti povećanje cijena, jer je to regulisano drugim zakonima.
- Stručnjaci upozoravaju na niske kazne za trgovce i monopol komunalnih preduzeća.
Moderan zakon, ali sa ograničenjima
Novi Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, donesen prošle godine, u velikoj mjeri štiti prava građana i u skladu je sa savremenim standardima, posebno kada je riječ o onlajn trgovini.
Kako je istakla Vinka Gvozdenović iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, zakon je dijelom usklađen sa direktivama Evropske unije i u praksi je potpuno primjenjiv.
„Zakon o zaštiti potrošača je jedan od boljih zakona u regionu, posebno kada ga uporedimo sa zakonom na nivou Bosne i Hercegovine koji datira još iz 2006. godine“, rekla je Gvozdenovićeva.
Problem monopola i niskih kazni
Ipak, pravnik Milko Grmuša upozorava da zakon u praksi ima određene slabosti.
Prema njegovim riječima, najveći problem su usluge koje pružaju javna i komunalna preduzeća, poput snabdijevanja vodom, strujom ili grijanjem.
„Kod trgovaca je situacija drugačija – ako ne poštuju prava potrošača, kupac više neće doći u njihovu prodavnicu. Ali kod komunalnih usluga imate monopolistu koji diktira cijenu“, rekao je Grmuša.
On dodaje da su kazne za velike trgovačke lance koji krše prava potrošača relativno male.
„Minimalna kazna iznosi 3.000 maraka, a veliki marketi za kratko vrijeme zarade mnogo više, pa im se isplati da plate kaznu“, upozorio je Grmuša.
Najviše pritužbi na komunalne usluge
Prema riječima Dušana Srdića iz Udruženje za zaštitu potrošača Reakcija, čak 60 odsto potrošačkih prigovora odnosi se na usluge od opšteg ekonomskog interesa.
Tu spadaju telekomunikacije, snabdijevanje električnom energijom, grijanje, odvoz smeća i druge komunalne usluge.
„Zakon predviđa formiranje komisija za zaštitu potrošača u preduzećima, ali one nisu formirane u svim gradovima. Kao pozitivne primjere možemo izdvojiti Prijedor i Laktaše, gdje ove komisije funkcionišu efikasno“, rekao je Srdić.
S druge strane, u Banjaluci su ovakva tijela, kako tvrdi, i dalje slabo zastupljena.
Zakon ne može spriječiti poskupljenja
Gvozdenovićeva pojašnjava da Zakon o zaštiti potrošača ne reguliše cijene, jer je ta oblast uređena drugim propisom – Zakonom o regulisanju cijena.
„Ovaj zakon štiti potrošače od nedostataka na robi i uslugama, ali ne može spriječiti rast cijena. Ono što može jeste da potrošač raskine ugovor ukoliko nije zadovoljan novom cijenom“, rekla je ona.
Zaštita od lažnih popusta
Jedna od važnih novina u zakonu odnosi se i na sprečavanje lažnih sniženja, posebno tokom velikih akcija poput Black Friday.
Trgovci su sada obavezni da prikažu najnižu cijenu proizvoda u posljednjih 30 dana, kako bi se spriječila praksa da se cijene prvo povećaju, a zatim prividno snize.
Apel vlastima zbog rasta cijena
Iz Udruženje za zaštitu potrošača Reakcija uputili su inicijativu gradonačelniku Draško Stanivuković i predsjedniku Skupštine grada Ljubo Ninković da se hitno preduzmu mjere kako bi se ublažile ekonomske posljedice globalne krize.
Upozoravaju da bi aktuelna dešavanja na Bliskom istoku mogla dovesti do rasta cijena energenata, a zatim i do novih poskupljenja robe i usluga, što bi dodatno opteretilo kućne budžete građana.