Na području sporne granice na Dunavu mladi osnivač tvrdi da je stvorio novu mikrodržavu, dok vlasti ističu da teritorija pravno pripada Hrvatskoj.
Na granici između Hrvatske i Srbije već godinama postoji neobična priča koja ponovo privlači pažnju javnosti. 21-godišnji Australijanac Danijel Džekson proglasio je tzv. Slobodnu Republiku Verdis, mikrodržavu koju pokušava predstaviti kao neutralnu teritoriju za međunarodnu saradnju i djelovanje organizacija. Međutim, pravni status ovog područja ostaje sporan i nepriznat.
Ključne činjenice:
- Slobodna Republika Verdis proglašena je 2023. godine na području uz Dunav između Hrvatske i Srbije
- Teritorija je veličine oko 75 fudbalskih terena
- Osnivač Danijel Džekson sebe naziva predsjednikom “države”
- Do sada je oko 400 osoba dobilo simbolično državljanstvo Verdisa
- Hrvatska policija mu je izrekla zabranu ulaska u zemlju
Danijel Džekson, koji trenutno živi u Velikoj Britaniji, tvrdi da je na granici Hrvatske i Srbije pronašao teritoriju koju nijedna država ne koristi u potpunosti. Na toj osnovi proglasio je Slobodnu Republiku Verdis i podigao zastavu plavo-bijelo-plave boje.
Prema njegovoj viziji, Verdis bi trebalo da bude neutralna mikrodržava koja bi služila kao prostor za nevladine organizacije, posrednike i digitalne inicijative. U simboličkom smislu, država već ima grb, administraciju u izgradnji i planove za buduće institucije.
Ipak, hrvatske vlasti navode da teritorija na kojoj se Verdis nalazi pravno pripada Hrvatskoj i da se radi o dijelu dugogodišnjeg graničnog spora sa Srbijom. Upravo zbog tog nerazgraničenog dijela uz Dunav, povremeno nastaju male zone nejasnog statusa, ali one i dalje nisu “ničija zemlja” u smislu međunarodnog prava.
Džekson i njegov tim tvrde da nastavljaju sa razvojem projekta. Planovi uključuju donošenje ustava, organizovanje izbora i otvaranje predstavništava, uključujući i kancelariju u Evropskoj uniji. Takođe je najavljeno omogućavanje digitalnog osnivanja kompanija unutar sistema Verdisa.
Do sada je, prema njihovim podacima, nekoliko stotina ljudi dobilo “državljanstvo”, uz procedure koje uključuju provjeru podobnosti i poznavanje jezika.
Uprkos ambicijama, stručnjaci podsjećaju da se država prema međunarodnom pravu može smatrati državom samo ako ima jasno definisanu teritoriju, stanovništvo, vlast i međunarodno priznanje – uslove koje Verdis za sada ne ispunjava.