Bojler je među uređajima koji mogu značajno uticati na potrošnju električne energije u domaćinstvu, ali jedna jednostavna promjena na termostatu može pomoći da se potrošnja smanji – bez kupovine nove opreme i bez pozivanja majstora.
Stručnjaci najčešće savjetuju da se temperatura vode drži oko 55 do 60 stepeni Celzijusa, umjesto na 70 ili 75 stepeni i više.
Ako je temperatura podešena previsoko, dio energije praktično trošite na zagrijavanje vode koju ćete kasnije dodatno hladiti hladnom vodom prilikom tuširanja ili pranja.
Zašto nije dobro držati bojler na 75 stepeni?
Bojler ne troši električnu energiju samo u trenutku kada zagrijava vodu.
Kada dostigne zadatu temperaturu, proces zagrijavanja se zaustavlja, ali voda se postepeno hladi kroz izolaciju i cijevi. Termostat tada ponovo uključuje grijač kako bi temperaturu vratio na zadatu vrijednost.
Što je temperatura u rezervoaru viša, veća je i temperaturna razlika u odnosu na prostoriju, pa su i gubici toplote veći.
Zato podešavanje na 55–60°C može biti razuman kompromis između potrošnje, količine dostupne tople vode i higijene sistema.
Zašto temperaturu ne treba spuštati prenisko?
Ovdje treba biti oprezan sa pretjeranom štednjom.
Preniska temperatura u sistemima sa toplom vodom može pogodovati razmnožavanju bakterije Legionella, zbog čega se u preporukama za upravljanje rizikom od legionele često naglašava održavanje dovoljno visoke temperature u sistemu tople vode.
Zbog toga nije dobra ideja proizvoljno spuštati temperaturu na 40 ili 45 stepeni samo radi uštede.
Oko 60°C je konzervativnija postavka, posebno ako se u domaćinstvu koriste veće količine tople vode ili postoji veći rizik od zdravstvenih komplikacija.
Važno je i da veoma vruća voda predstavlja rizik od opekotina, posebno za djecu i starije osobe, pa temperaturu vode na slavinama treba kontrolisati miješanjem sa hladnom vodom ili odgovarajućom zaštitom od opekotina.
Kamenac može dodatno povećati potrošnju
Još jedan neprijatelj efikasnog bojlera je kamenac.
Naslage se stvaraju na grijaču i mogu usporiti prenos toplote na vodu. Posljedica je da uređaj duže radi kako bi zagrijao istu količinu vode.
Redovno održavanje bojlera zato može biti jednako važno kao i pravilno podešavanje temperature.
U područjima sa tvrdom vodom kamenac se može stvarati brže, pa periodično čišćenje i provjera grijača mogu pomoći da bojler radi efikasnije i da mu se produži vijek trajanja.
Imate dvotarifno brojilo? Ovo može napraviti dodatnu razliku
Ako koristite dvotarifno brojilo, dodatna ušteda može se ostvariti tako što se zagrijavanje vode prebaci u period niže tarife.
Tačan period je različit u zavisnosti od distributivnog područja, pa ga treba provjeriti na računu za električnu energiju ili kod nadležnog distributera.
Za tu namjenu može se koristiti tajmer, ako ga bojler ili instalacija podržavaju. Kod standardnog bojlera od 80 litara i grijača od oko 2 kW, nekoliko sati rada može biti dovoljno da se zagrije značajan dio rezervoara, ali stvarno vrijeme zavisi od početne temperature vode, snage grijača i količine vode koju koristite.
Ako nemate tajmer, bojler možete uključivati ručno u periodu jeftinije tarife, ali pritom treba voditi računa o sigurnosti električne instalacije i koristiti odgovarajuće prekidače.
Kada idete na put, isključite bojler
Ako ćete biti odsutni nekoliko dana, nema mnogo smisla da bojler cijelo vrijeme održava temperaturu vode koju niko neće koristiti.
Za duže odsustvo može se isključiti napajanje bojlera, uz pridržavanje uputstava proizvođača i bez diranja instalacije ako niste sigurni šta radite.
Kada se vratite, vodu ponovo zagrijte na odgovarajuću temperaturu prije korištenja.
Hoćete li primijetiti razliku pod tušem?
Vjerovatno ne na način na koji biste očekivali.
Voda zagrijana u bojleru na 55–60°C i dalje je mnogo toplija od temperature ugodnog tuširanja, koja je najčešće oko 37–40°C. Tokom tuširanja ona se miješa sa hladnom vodom.
Zbog toga niža postavka termostata ne znači nužno da ćete imati „hladan tuš“. Razlika je prije svega u tome koliko energije bojler mora potrošiti da zagrije i održava temperaturu vode.
Kolika će stvarna ušteda biti zavisi od zapremine bojlera, izolacije, temperature ulazne vode, učestalosti korištenja, podešene temperature i cijene električne energije. Zato procenat uštede nije isti za svako domaćinstvo.
Najjednostavniji prvi korak ipak je isti: provjerite termostat i, ako je podešen nepotrebno visoko, razmotrite postavku oko 55–60°C.