Bijeljina, drugi grad po veličini u Republici Srpskoj i ekonomsko središte Semberije, već godinama je u središtu priča o velikim infrastrukturnim projektima, industrijskom razvoju i novim investicijama. Upravo takva očekivanja bila su u fokusu sastanka koji je u Bijeljini okupio predstavnike vlasti Republike Srpske i lokalne privrednike.
Na jednom mjestu našli su se predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, premijer Republike Srpske Savo Minić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, kao i predstavnici Područne privredne komore i brojni privrednici iz Semberije. Tema sastanka bila je razvoj privrede i infrastrukturni projekti koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku sliku ovog dijela Republike Srpske.
Iako su susreti vlasti i privrednika često praćeni velikim očekivanjima, ključno pitanje ostaje isto: koliko su najavljeni projekti realni i u kojoj mjeri će se zaista realizovati?
Razvoj Bijeljine i Semberije između političkih obećanja i realnih potreba privrede
U razgovoru sa privrednicima naglašeno je da upravo domaće kompanije predstavljaju temelj ekonomskog razvoja ovog regiona.
„Razgovarali smo sa ljudima koji vode privredne aktivnosti, koji zapošljavaju i održavaju život u ovom gradu. To nisu strani investitori koji će otići kada izgube profit. To su ljudi koji ovdje žive, imaju porodice i žele da uspiju upravo ovdje. Republika Srpska mora da obezbijedi ambijent i sistemske mjere koje će dodatno ojačati njihovu poziciju u uslovima globalnih poremećaja“, rekao je novinarima nakon sastanka predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Upravo naglasak na domaćoj privredi predstavlja jednu od ključnih poruka sastanka. Bijeljina se već godinama razvija kao regionalni privredni centar, sa velikim brojem malih i srednjih preduzeća koja posluju u proizvodnji, trgovini i poljoprivredi.
Prema podacima iznesenim tokom sastanka, u Bijeljini djeluje više od hiljadu kompanija koje zapošljavaju oko 16.500 radnika, dok spoljnotrgovinska razmjena prelazi milijardu maraka godišnje. Takvi pokazatelji, tvrde predstavnici vlasti, svrstavaju Semberiju među najperspektivnije privredne regije u Republici Srpskoj.
Autoput kao žila kucavica za razvoj Bijeljine i Semberije
Najveći dio razgovora bio je posvećen infrastrukturnim projektima, prije svega izgradnji autoputeva i brzih saobraćajnica koje bi trebalo da povežu Bijeljinu sa ostatkom Republike Srpske i Srbijom.
Prema riječima Milorada Dodika, saobraćajnice su jedan od ključnih preduslova ekonomskog razvoja.
„Bez saobraćajnica nema razvoja. Tamo gdje prolaze autoputevi dolaze investitori, razvijaju se industrijske zone i otvaraju nova radna mjesta. Ove godine biće otvoren dio autoputa od Kuzmina do Rače, zajedno sa mostom na Rači i dionicom prema Bijeljini, a plan je da se nastavi izgradnja autoputa od Bijeljine prema Brčko distriktu. To su projekti koji će potpuno otvoriti ovaj region“, naveo je Dodik.
Ovi projekti dio su šire strategije povezivanja Republike Srpske sa regionalnim saobraćajnim koridorima, posebno sa autoputevima u Srbiji, što bi Semberiji omogućilo brži pristup tržištima u regionu. Privrednici već godinama ukazuju da su brže i kvalitetnije saobraćajne veze jedan od ključnih uslova za dolazak novih investicija i širenje postojećih kompanija.
Slobodna zona: Potencijal koji čeka inicijativu lokalne vlasti
Jedna od ideja koja se ponovo našla na stolu jeste formiranje slobodne zone u Bijeljini. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac smatra da grad ima sve uslove za takav status.
„Kada smo 2019. godine analizirali stanje, u Bosni i Hercegovini postojale su samo četiri slobodne zone, i sve su bile u Federaciji BiH. Danas imamo tri slobodne zone u Republici Srpskoj – u Brodu, Trebinju i Gradišci – a smatramo da Bijeljina ima sve preduslove da dobije takav status. Ako u ovom gradu djeluje više od hiljadu kompanija koje zapošljavaju oko 16.500 ljudi i ostvaruju spoljnotrgovinski promet veći od milijardu maraka, jasno je da Bijeljina zaslužuje slobodnu zonu“, rekao je Košarac.
Međutim, proces ne može početi bez inicijative lokalne zajednice.
„Postoji interesovanje privrednika, ali dugo čekamo zvaničan zahtjev grada Bijeljine. Zakon omogućava da osnivači slobodne zone budu i fizička i pravna lica, a resorno ministarstvo će, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, podržati svaki ozbiljan projekat koji bude dolazio iz ovog regiona“, istakao je Košarac.
Slobodna zona bi, prema procjenama ekonomista, mogla privući nove investicije, posebno u proizvodnom sektoru i logistici.
Energetska stabilnost i kontrola cijena goriva
Sastanak je održan u trenutku kada globalna tržišta energenata prolaze kroz period nestabilnosti. Zbog toga je dio razgovora bio posvećen i pitanju energetike.
Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da vlasti prate situaciju i tvrdi da nema razloga za zabrinutost.
„Naše privrednike smo odmah obavijestili da Vlada Republike Srpske maksimalno prati situaciju koja se dešava u svijetu kada je riječ o energetskoj stabilnosti. U ovom trenutku Republika Srpska je stabilna kada je riječ o električnoj energiji, imamo povoljan hidrološki period koji bi trebalo da traje naredna dva do tri mjeseca, a uskoro se očekuje i dodatno uključivanje sistema iz Ugljevika“, rekao je Minić.
On je naglasio da neće biti nestašica goriva i da vlasti prate kretanje cijena na tržištu.
„Održali smo sastanke sa predstavnicima benzinskih pumpi i kompanijama koje upravljaju naftnim terminalima. Već sada naši inspektori kontrolišu tržište i kažnjavaju benzinske pumpe koje su na osnovu starih zaliha povećavale cijene goriva“, istakao je Minić nakon sastanka.
Šta očekuju privrednici?
Privrednici su na sastanku imali priliku da direktno iznesu svoje zahtjeve i probleme. Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić kaže da je cilj sastanka bio upravo otvoren razgovor o projektima koji bi mogli ubrzati razvoj regiona.
„Privredna komora Bijeljina organizovala je sastanak većeg broja privrednika sa najvišim predstavnicima institucija Republike Srpske. Cilj je bio da razgovaramo o infrastrukturnim projektima koji su u toku ili se planiraju na području Bijeljine, kako bismo dobili jasnije informacije o njihovoj dinamici i pokušali da ubrzamo njihovu realizaciju“, rekao je Andrić.
Prema njegovim riječima, posebno su važni projekti koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu.
„Među najvažnijim projektima su brza cesta od Pavlovića mosta prema Zvorniku, povezivanje Bijeljine sa saobraćajnicama u Srbiji, kao i izgradnja autoputa Bijeljina–Brčko. Riječ je o projektima koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku sliku ovog regiona“, istakao je Andrić.
On dodaje da Semberija ima i dodatne razvojne potencijale.
„Razgovarali smo i o potencijalima Semberije, prije svega o geotermalnim vodama i drugim prirodnim resursima koji bi, uz adekvatna ulaganja i dobru organizaciju, mogli postati značajan razvojni resurs za ovaj kraj“, rekao je Andrić.
Razvoj između politike i realnosti
Iako su projekti o kojima se govori nesumnjivo veliki, dio javnosti ostaje oprezan. Bijeljina je i ranije bila tema velikih planova i obećanja, od industrijskih zona do velikih infrastrukturnih projekata. Mnogi od njih realizovani su sporije nego što je prvobitno najavljivano, a pojedini su i dalje u fazi planiranja.
Zbog toga će stvarni efekti sastanka vlasti i privrednika biti vidljivi tek kroz realizaciju konkretnih projekata. Za sada ostaje činjenica da je Bijeljina jedan od ključnih privrednih centara Republike Srpske i da njen razvoj zavisi od kombinacije infrastrukture, investicija i stabilnog poslovnog okruženja. Upravo na toj tački između političkih obećanja i realnih ekonomskih potreba odlučivaće se i budućnost ovog grada.