Inicijativa neformalne grupe roditelja iz Banjaluke, koja se odnosi na organizovanje boravka djece tokom školskog raspusta, otvorila je važno društveno pitanje – kako uskladiti potrebe savremenih porodica sa razvojnim interesima djece. Dok roditelji ukazuju na praktične i ekonomske izazove svakodnevice, predstavnici obrazovnog sistema upozoravaju na ograničenja i potencijalne posljedice takvog rješenja. Ova tema tako postaje polje šire rasprave o ulozi škole, porodice i lokalne zajednice u odrastanju djece.
Neformalna grupa roditelja djece školskog i predškolskog uzrasta uputila je zvaničan dopis odbornicima Skupštine grada i Gradskoj upravi Banjaluke, u kojem traže razmatranje mogućnosti organizovanja boravka djece od prvog do trećeg razreda tokom školskog raspusta.
Roditelji ističu da je inicijativa posebno važna za porodice u kojima su oba roditelja istovremeno na poslu, te da bi organizovan boravak djece doprinio njihovoj sigurnosti i kvalitetnijem provođenju slobodnog vremena.
„Zakonski mehanizam koji bi omogućio rješavanje ovog pitanja već je definisan u Zakonu o lokalnoj samoupravi“, navodi se u obraćanju roditelja.
Oni ističu da bi se na ovaj način, osim bezbjednog boravka djece tokom raspusta, omogućilo i učešće u dodatnim programima kulturnog, umjetničkog, sportskog i kreativnog karaktera.
„Smatramo da se kroz ovakvu organizaciju djeci mogu obezbijediti kvalitetni sadržaji koji doprinose njihovom razvoju i socijalizaciji“, kaže se u inicijativi.
Roditelji naglašavaju i ekonomski aspekt prijedloga, navodeći da bi ovakva mjera omogućila veću zaposlenost oba roditelja.
„To povećava ekonomsku stabilnost porodica, kao i ukupnu ekonomsku aktivnost, veći obrt kapitala i priliv sredstava u fondove“, navedeno je u dopisu.
Pored organizovanja boravka tokom raspusta, neformalna grupa roditelja zalaže se i za sistemsko rješenje pitanja produženog boravka djece u osnovnim školama, ističući da je riječ o dugoročnom i važnom pitanju za brojne porodice u gradu.
Društvo učitelja Republike Srpske reagovalo je na ovaj zahtjev roditelja.
“Razumijemo izazove sa kojima se suočavaju roditelji, posebno u porodicama u kojima su oba roditelja zaposlena. Pitanje brige o djeci tokom raspusta jeste realan društveni problem koji zahtijeva sistemsko i međusektorsko rješenje. Međutim, naglašavamo da produženi boravak predstavlja vaspitno-obrazovni oblik rada koji je suštinski vezan za redovni nastavni proces”, napominju.
Tokom ljetnjeg raspusta taj proces ne postoji, te samim tim ni produženi boravak ne može biti organizovan u istom smislu i kvalitetu.
Dodatno, veliki broj škola nema prostorne ni materijalno-tehničke uslove za cjelodnevni boravak djece tokom ljeta. Škole nisu projektovane niti opremljene da preuzmu ulogu cjelodnevnog čuvanja djece, što bi moglo dovesti u pitanje kvalitet i bezbjednost boravka.
“Posebno ističemo da je ljetnji raspust neophodan za djecu. To je period odmora, slobodne igre, porodičnog vremena i neformalnog učenja, koji ima značajnu ulogu u njihovom razvoju. Pretvaranje školskih ustanova u mjesta cjelodnevnog boravka tokom raspusta nije u najboljem interesu djeteta”, pojašnjavaju.
Kažu da učitelji u praksi sve češće uočavaju da djeca u školu dolaze bez osnovnih životnih i razvojnih vještina koje se stiču u porodici – od samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima do jezičkog razvoja i čitalačkih navika. Sve je više djece kojoj je potrebna logopedska podrška, dok se osnovne priče i likovi iz bajki poput Crvenkape, Snjeguljice i drugih prvi put susreću u školi, a ne u porodičnom okruženju.
“Ovi podaci ukazuju na potrebu jačanja uloge porodice u ranom razvoju djeteta, a ne na dodatno prebacivanje te uloge na školu. Takođe, skrećemo pažnju da je već prisutan nedostatak nastavničkog kadra, kao i smanjeno interesovanje za učiteljske studije. Dodatno opterećivanje nastavnika poslovima koji ne pripadaju osnovnom obrazovnom procesu može dodatno pogoršati ovaj problem”, napominju.
Smatraju da rješenje treba tražiti u razvoju posebnih programa i usluga na nivou lokalne zajednice (dnevni centri, ljetnje radionice, sportski i kulturni sadržaji), koji će biti prilagođeni djeci i porodicama, a ne u proširivanju uloge škole izvan njene osnovne funkcije.
“Društvo učitelja Republike Srpske ostaje otvoreno za dijalog i učešće u kreiranju održivih i stručnih rješenja, u najboljem interesu djece”, napominje.