Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i regionu oštro su reagovale na potpisivanje međudržavnog sporazuma o izgradnji plinovoda Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske, ocjenjujući ga kao strateški pogrešan potez u trenutku kada Evropa ubrzano napušta fosilna goriva.
U kontekstu globalnih energetskih promjena, rasta cijena plina i sve izraženijih klimatskih ciljeva, predstavnici civilnog društva upozoravaju da bi ovaj projekt mogao produbiti energetsku ovisnost zemlje, usporiti tranziciju ka obnovljivim izvorima i otvoriti prostor za političke i ekonomske pritiske. Njihove kritike dolaze i u svjetlu šireg regionalnog poziva da se odustane od novih ulaganja u plinsku infrastrukturu, koja se sve više smatra dugoročno neodrživom.
Organizacije civilnog društva osudile su potpisani međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, u sklopu foruma Inicijative triju mora.
Podsjećamo, 47 organizacija civilnog društva pozvalo vlade zemalja Zapadnog Balkana da se odupru pritisku SAD-a i odustanu od planova izgradnje novih plinovoda i plinskih elektrana čime bi došlo do značajnog povećanja potrošnje plina u regiji i produbljivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.
Denis Žiško, Aarhus centar u BiH, kaže da je Hrvatska vlada svjesna činjenice da Evropa nastavlja politiku dekarbonizacije i napuštanja plina kao energenta, što će u bliskoj budućnosti za posljedicu imati pad prihoda od njihovog LNG terminala, kroz ovakve sporazume praktično otvara sebi nova tržišta koja će im dugoročno donositi profit.
“Osim finansijskog interesa, stvaranje ovisnosti energetskog sektora u BiH o energentu koji je pod kontrolom hrvatske politike otvara mogućnost da se ta kontrola iskoristi za politički pritisak na vlasti u BiH. Zanimljiv način promicanja evropskih vrijednosti“, kaže Žiško.
Foto: Infografika, AI
Luka Tomac, Zelena akcija, ističe da dok američka administracija sve otvorenije dovodi u pitanje smjer i vrijednosti Evropske unije, a Evropska komisija upozorava na netransparentnosti u procesu u BiH, Hrvatska se odlučuje vezati uz novi plinski projekt pod snažnim geopolitičkim uticajem, umjesto da ulaže u održiva rješenja poput obnovljivih izvora energije”.
“U trenutku kada Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i ubrzati energetsku tranziciju, ulaganje u novu plinsku infrastrukturu potpuno je suludo jer regiju zaključava u desetljeća ovisnosti o plinu”, zaključuje Tomac.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže, dodaje da je nevjerovatno da se ovo događa u trenutku kada cijene plina luduju na svjetskim tržištima, s projekcijama daljnjeg rasta.
“Ulazak BiH u ovakav projekt, bez ikakvih stručnih podloga i analiza koje bi opravdale cijenu od jedne milijarde eura, s nepoznatom kompanijom, čija je jedina referenca bliskost Trumpu jest zabrinjavajuća. Ovaj plinovod ne služi tome da makne BiH od Rusije, jer će proći niz godina dok on bude izgrađen, već da donese financijsku korist privatnim interesima na teret građana i budžeta BiH. Još uvijek ostaje dovoljno vremena da se odustane od ovoga projekta te da se izaberu brža i jeftinija rješenja za osiguranje energetske sigurnosti BiH, kao što su obnovljivi izvora energije i elektrifikacija“, upozorava Gallop.