Američki predsjednik Donald Trump imao je vjerovatnog nasljednika na umu kada je njegova administracija uklonila venecuelanskog vođu Nicolasa Madura u januaru. U Iranu takva opcija ne postoji.
U pripremi za zajedničku američko-izraelsku operaciju u kojoj su ubijeni iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i deseci visokih iranskih zvaničnika, operativci CIA-e radili su na uspostavljanju kontakta s nekim članovima Iranske revolucionarne garde.
Prema izvorima upoznatim s tim pitanjem, koji su zatražili da ostanu anonimni kako bi mogli govoriti o osjetljivim operacijama, to je bilo ključno za planiranje akcije.
Iako su prikupljene obavještajne informacije pomogle SAD-u i Izraelu u uspješnom uklanjanju iranskog vrhovnog vođe, administracija nije znala ko bi realno mogao preuzeti vlast u Iranu i sarađivati s Washingtonom.
Kako rat u Iranu eskalira, sve je jasnije da definisanje i postizanje uspjeha u ovom sukobu predstavlja mnogo složeniji, dugotrajniji i skuplji proces po živote Amerikanaca nego što je bila operacija u Venecueli.
Nema organizovane opozicije
„Ne postoji koordinisana ili odvojena grupa unutar režima koju Amerikanci vide kao poželjnu novu vladu niti postoji stvarna organizovana opozicija“, rekao je jedan od upućenih izvora.
Trump je u jednom od brojnih telefonskih intervjua otkako je započela operacija u Iranu sugerisao za ABC News da je nekoliko osoba za koje je mislio da bi mogle preuzeti vlast ubijeno u raketnim napadima. „Kandidati za drugo ili treće mjesto su mrtvi.“
Treća osoba bliska Trumpovom timu za nacionalnu bezbjednost opisala je razmišljanje o trenutnom stanju u Iranu kao „potpuno raspršeno“.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je: „Kao što je predsjednik Trump rekao, ovo je bila naša posljednja, najbolja prilika da udarimo i eliminišemo neprihvatljive prijetnje koje predstavlja ovaj bolesni i zlokobni režim koji vode teroristi.“
Kazala je da je Iran svakog mjeseca povećavao proizvodnju svojih raketa i da bi, da su im Sjedinjene Države dozvolile da nastave, „Iran bio zaštićen smrtonosnim balističkim raketama dok stvara nuklearno oružje, naoružava terorističke posrednike i predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj domovini“.
SAD je morao djelovati sada, dok je režim bio slabiji nego ikad, umjesto da dopusti Iranu da izgradi svoje sposobnosti i prvi nas napadne, naglasila je.
Venecuelom vladaju mafijaši, Iranom teokrati
Trumpa je privukla mogućnost da u Iranu ponovi ono što je učinio u Venecueli — brzu operaciju koja je dovela do dobre saradnje s potpredsjednicom Delcy Rodriguez.
„Ono što smo uradili u Venecueli, mislim, savršen je, savršen scenario“, rekao je Trump za New York Times.
Međutim, strukture tih zemalja su uveliko različite. Vladavina u Venecueli skliznula je u autoritarizam tokom posljednja dva i po desetljeća. Predsjednik je zemlju vodio uz nekoliko ljudi koji su imali vlastite resore i baze moći. Američka vlada ostvarila je prodor u taj krug, koji kritičari opisuju kao mafijaško društvo, što je olakšalo brzu „dekapitaciju“ i naknadni politički aranžman.
Iranom, s druge strane, vlada teokratski sistem koji funkcioniše gotovo pet decenija. Vrhovni vođa upravlja sistemom koji isprepliće klerikalno, izabrano i vojno vođstvo i dizajniran je tako da brzo popunjava prazna mjesta.
Amerikanci još nemaju jasan plan za „dan poslije“
Bez kooperativnijeg ili prijateljski nastrojenog vođstva koje SAD može odmah identifikovati, Trumpove nade da će iranski narod srušiti režim vjerovatno se neće uskoro ostvariti.
Bezbjednosne i paravojne sposobnosti Irana zasad ostaju uglavnom netaknute, rekao je prvi izvor, „tako da postoji malo razloga vjerovati da režim neće moći silom ugušiti javne proteste ili demonstracije“.
„Kolaps režima i promjena režima dvije su različite stvari“, rekao je Amos Hochstein, viši savjetnik predsjednika Joea Bidena. „Kolaps režima mogao bi dovesti do haosa i do više centara moći koji bi se međusobno takmičili. Lično ne znam kuda ovo vodi. Problem je što mislim da niko ne zna. A bez vojnika na terenu vrlo je teško stvoriti promjenu režima iz vazduha.“
Zbunjena administracija
Nova anketa CNN-a objavljena ove sedmice pokazala je da 59% Amerikanaca ne podržava operaciju u Iranu, a 60% ne vjeruje da Trump ima jasan plan kako se nositi sa situacijom. Nisu samo demokrate javno kritikovale administraciju i postavljale pitanja o krajnjem cilju operacije.
Konzervativni bloger Matt Walsh napisao je da je administracija u vezi s ovom operacijom „blago rečeno, zbunjena“.
U inostranstvu američki partneri i saveznici takođe čekaju da administracija jasno objasni ciljeve operacije, rekao je jedan zapadni diplomata koji je zatražio anonimnost, dodajući da Washington do sada nije uspio jasno izložiti dugoročni plan za Iran i region.
Za sada su Trump i ministar odbrane Pete Hegseth javno identifikovali samo skup vojnih ciljeva koje žele postići u nedefinisanom vremenskom okviru. To su uništenje iranskih raketnih sposobnosti, uništenje iranske mornarice, osiguravanje da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje te sprečavanje naoružavanja, finansiranja i usmjeravanja terorističkih vojski izvan svojih granica.
Pokušaji definisanja ciljeva SAD-a dolaze nakon niza različitih izjava u kojima je Trump spominjao različite vremenske okvire i ciljeve rata — od „dva do tri dana“ do „četiri do pet sedmica“ i od postizanja „slobode za iranski narod“ do odbrane „američkog naroda uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima“.
„Ako ste slušali predsjednika i Hegsetha, jasno je da nisu odlučili o svojim ciljevima i mislim da će to morati učiniti vrlo brzo“, rekao je Christopher Hill, američki ambasador u Iraku i još četiri zemlje pod republikanskim i demokratskim predsjednicima.
„Za nekoliko dana ćemo znati postoji li ikakvo organizovanje nove vlade u Iranu, ali to ne izgleda vjerovatno. Dakle, možda bi trebalo ublažiti priče o promjeni režima.“
Posljednji komentari Trumpa i njegovog kabineta sugerišu da administracija možda upravo to i čini.