Bosna i Hercegovina se suočava s alarmantnim problemom kada je u pitanju energetska sigurnost – zemlja praktično nema zakonom propisane obavezne rezerve nafte i naftnih derivata. Dok Evropska unija (EU) striktno nalaže da države članice moraju posjedovati zalihe za najmanje 90 dana neto uvoza, BiH još uvijek kaska za ovim standardima.
Energetska sigurnost BiH i trenutno stanje na tržištu
U praksi, postoje entitetske zalihe, poput terminala Blažuj i Živinice u Federaciji BiH, a ukupni skladišni kapaciteti Federacije za naftu i naftne derivate, koji iznose oko 117 miliona litara, koriste se kao operativne rezerve za stabilizaciju tržišta u slučaju kratkotrajnih prekida u snabdijevanju.
Predsjednik Uprave Terminala Federacije BiH, Damir Kreso, ističe da trenutno nema poremećaja u opskrbi naftom i da se strateške rezerve u terminalima Blažuj i Živinice sistematski popunjavaju kako bi se osigurala energetska stabilnost Federacije. Te rezerve mogu se koristiti u slučaju prekida opskrbe, iznenadnog rasta cijena ili drugih kriznih situacija, a dio količina može podržati i tržište cijele Bosne i Hercegovine.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su ove količine osjetno male i nedovoljne za veću krizu. Prema nekim ranijim procjenama, zalihe goriva u zemlji dovoljne su tek za 2 do 3 sedmice potrošnje, pod uslovom da snabdijevanje iz inostranstva potpuno stane.
“Naše rezerve su uglavnom simbolične. Ako bi došlo do prekida u uvozu, gorivo bi moglo nestati za nekoliko dana,” upozorava izvor iz energetskog sektora, govoreći o ranijim analizama i starijim podacima dostupnim javnosti.
Republika Srpska: situacija bez Blažuja
Situacija u Republici Srpskoj još je složenija. RS nema ekvivalent terminalu Blažuj i praktično nema organizovane obavezne ili strateške rezerve nafte i derivata. Ranije je postojalo preduzeće Robne rezerve RS, koje je trebalo garantovati rezerve, ali ono više ne postoji u toj funkciji. Danas entitetsko zakonodavstvo predviđa da Vlada RS može nabaviti interventne količine derivata u kriznim situacijama, ali to nije isto što i kontinuirane obavezne rezerve.
Postoje, međutim, komercijalni terminali u privatnom sektoru, kao što su kapaciteti kompanije G Petrol u Srebreniku i Popovima, sa skladišnim kapacitetom od oko 1,7 miliona litara. Oni služe logistici prodaje goriva, ali nisu rezervni fondovi državnog nivoa i ne garantuju pokrivenost potrošnje u kriznim situacijama.
Energetski stručnjak upozorava
I energetski stučnjak Damir Miljević za BUKU potvrđuje da naša zemlja trenutno raspolaže minimalnim rezervama goriva, iako Evropska unija insistira da sve zemlje članice, kao i buduće članice, imaju rezerve energenata najmanje za 90 dana. To je neophodno, kaže, kako bi se moglo reagovati u slučaju šokova na tržištu, kao što trenutno vidimo sa problemima koji se javljaju zbog situacije u Iranu.
“Nažalost, Bosna i Hercegovina, kao i svemu -klimne glavom i potpiše šta treba, a ne uradi ništa. Tako da će u u ovoj situaciji i svim budućim situacijama koji će biti oko energenata, jedina reakcija BiH će biti dizanje cijena i to će sve da podnesu građeni i privreda”, kaže Miljević za Buku.
On ilustrativno navodi da je cijena bazne energije na berzi, koja je referentna za Balkan, 28. februara iznosila 58 eura po megavat-satu, dok danas dostiže 142 eura po megavat-satu. „Bez stvarnih rezervi i jasne strategije za energetske šokove, BiH i njeni građani ostaju nezaštićeni i izloženi globalnim tržišnim krizama, a teret svih poskupljenja platiće upravo oni“, upozorava Miljević.
Za sada u BiH nije zabilježen nagli skok cijena goriva i situacija se označava stabilnom.