Evropljani koji se bore s posljedicama zapaljivih intervencija Donalda Trumpa mogli bi uskoro otkriti da postoji i nešto gore: da više nisu u centru njegove pažnje.
Dok Trampova aktuelna operacija protiv Irana postaje prioritet za planere u Pentagonu i Bijeloj kući, evropski zvaničnici strahuju da će izgubiti interes za okončanje ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, koja je sada ušla u petu godinu.
Praktični učinak ako se SAD uvuče u dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi biti čak i teži od političkog: Ukrajina bi mogla ostati bez američkog oružja koje joj je potrebno za odbranu od svakodnevnih ruskih raketnih napada — jer američke snage troše velike količine tog naoružanja protiv Irana.
„Svi razumiju da je za nas ovo pitanje života — odgovarajuće oružje“, rekao je u ponedjeljak novinarima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. „Ako dođe do dugotrajnih neprijateljstava na Bliskom istoku, to će sigurno uticati na isporuke. U to sam siguran.“
Trump je u ponedjeljak rekao da bi rat koji predvode SAD i Izrael protiv Irana mogao trajati četiri do pet sedmica, ali da je spreman i na duže trajanje. Neki analitičari upozorili su da postoji opasnost od širenja sukoba u širi rat iz kojeg bi se Americi moglo biti teško povući.
„Postoji efekt prelijevanja kad je riječ o pažnji“, rekao je Ed Arnold iz londonskog odbrambenog think tanka Royal United Services Institute. „Kako ćete Trumpa natjerati da ima politiku ili da se ponovno usredotoči na suzbijanje Rusa u Ukrajini, kad je upravo otvorio još jednu potencijalnu ratnu frontu? Isto tako, ako ispaljujete mnogo opreme i naoružanja u regiju, nećete imati zaliha u rezervi.“
Čak i prije nego što su SAD započele vazdušne udare na Iran, zvaničnici u Washingtonu izražavali su zabrinutost da bi takav sukob mogao iscrpiti američke zalihe oružja i ostaviti SAD ranjivijima — argument koji će vjerovatno postajati sve glasniji kako rat bude trajao. To bi moglo potaknuti Trumpovu administraciju da prioritet da obnovi vlastite zalihe na štetu prodaje projektila Evropi i Ukrajini, upozorio je visoki evropski zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer je riječ o osjetljivoj temi.
„Potrošena je velika količina vatrene moći, uključujući presretačke i druge projektile“, rekao je zvaničnik. „SAD mora obnoviti zalihe, što znači da manje ostaje za Evropu ili Ukrajinu.“
Nema spremnih zaliha
U Kijevu se američki presretači projektila PAC-3 za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot smatraju ključnima za obaranje ruskih raketa. Ni evropske vlade nemaju spremne zalihe protivvazdušne odbrane te daju prioritet razvoju vlastitih sposobnosti kako bi bile samostalnije i kako bi više doprinijele Ukrajini. No taj će napor vjerovatno potrajati godinama.
Zelenski je rekao da je „prerano“ znati hoće li sukob na Bliskom istoku naštetiti opskrbi Ukrajine oružjem. „Ali učinićemo sve da se naše domaće finansiranje ne zaustavi, a tada će i naša domaća proizvodnja raditi punim kapacitetom“, rekao je.
Kateryna Černohorenko, bivša zamjenica ukrajinskog ministra obrane, napisala je u ponedjeljak na Facebooku da programeri dronova, stručnjaci za elektroničko ratovanje i drugi moraju surađivati kako bi se spriječio nedostatak zaliha. Pozvala je ukrajinske proizvođače oružja da brzo otkupe zalihe ključnih komponenti kako bi zemlja izdržala sljedećih 12 do 24 mjeseca.
„Situacija na Bliskom istoku mogla bi se vrlo brzo pretvoriti u krizu komponenti za obrambenu industriju u Ukrajini“, rekla je. „Cijene, kvote i opskrbni lanci dramatično će se promijeniti.“
Pregovori se nastavljaju
Naizgled, Trump ostaje predan pronalasku rješenja za rusko-ukrajinski sukob. Njegov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner prošle sedmice u Ženevi razgovarali su s ukrajinskim predstavnicima. Trump je takođe razgovarao sa Zelenskim uoči planiranih trostranih pregovora s Rusijom, koji su se očekivali kasnije ove sedmice.
Zelenski je rekao da su sljedeći pregovori trebali započeti 5. i 6. marta u Abu Dhabiju, ali da „neprijateljstva“ na Bliskom istoku znače da se taj plan ne može potvrditi. „Ipak, niko nije otkazao sastanak“, rekao je, sugerišući da bi se po potrebi mogao preseliti u Tursku ili Švajcarsku. „Sastanak se mora održati, to nam je važno.“
Američka vlada poručila je da nema problem s kapacitetima kada je upitana o svojoj predanosti Ukrajini. „Vojska Sjedinjenih Država u potpunosti je opremljena za ostvarenje svih predsjednikovih strateških ciljeva“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly.
Ipak, Trumpovi pokušaji da ubrza pregovore, uključujući sankcije ruskoj naftnoj industriji, zasad nisu donijeli pomak. Trump je ranije rekao da bi jednog dana mogao izgubiti strpljenje i „odustati“ od pokušaja da pomogne u postizanju mira. „Ovo je bila evropska situacija. Trebala je ostati evropska situacija“, rekao je još prošlog maja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, čini se, ne žuri sa sklapanjem sporazuma. Posljednjih dana uslijedili su novi masovni napadi na Ukrajinu stotinama ruskih projektila i dronova.
Igrajući na duge staze, uz podršku saveznika poput Kine, Sjeverne Koreje i Irana, Putin je u nekim aspektima profitirao. Nakon gotovo tri godine rata, Joe Biden, koji je podržavao Ukrajinu, napustio je Bijelu kuću, a zamijenio ga je Trump, koji je potom obustavio američko finansiranje Ukrajine i privremeno zaustavio razmjenu obavještajnih podataka.
„Biće izazovno zadržati fokus“, rekao je jedan evropski diplomata. „I prije rata protiv Irana Amerikanci su već pokazivali manje interesa i gubili strpljenje s Ukrajinom.“
Diplomata je rekao da bi Trump mogao izgubiti fokus na mirovne pregovore — ali je dodao: „Jesu li oni uopšte ikud vodili?“
Evropsko odgađanje
Rusija je cijele zime nemilosrdno napadala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući masivan raketni i dron napad u noći s 25. na 26. februar. Prema Institutu za proučavanje rata, ruske su snage lansirale 420 dronova i 39 projektila na Ukrajinu — četvrti put u februaru da je Rusija ispalila više od 400 projektila. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 374 drona i 32 projektila, navodi ISW.
Prvi opipljivi učinak iranske krize na Ukrajinu već se osjetio — na njenu kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji. EU je ove sedmice na sastanku na Kipru trebao ukrajinskim zvaničnicima predstaviti sljedeće korake koje trebaju ispuniti na putu prema članstvu.
Međutim, nakon što je iranski dron pogodio britansku zračnu bazu na Kipru, sastanak je odgođen. To je novo razočaranje za Kijev, nakon što EU krajem prošle godine nije uspio postići dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine, a potom nije finalizirao ni prijeko potreban kredit od 90 milijardi eura koji je bio obećan. Bez hitnog novog finansiranja Ukrajina će se već sljedećeg mjeseca suočiti s budžetskim manjkom.
EU planira što prije ponovno zakazati sastanak i Ukrajini predati preostalu dokumentaciju za pregovore o pristupanju, rekao je evropski diplomata upoznat s planovima.
„Važno je ne izgubiti zamah“, rekao je diplomata. „Ne želimo dopustiti da situacija na Bliskom istoku utiče na to.“
Nije sve kako Putin želi
Ipak, Putin ne dobiva sve što želi. Američki i izraelski napadi ubili su iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija i niz zapovjednika te drugih visokih zvaničnika režima, čime je Putin ostao bez još jednog vrijednog saveznika, nakon što su američke snage u januaru zarobile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura.
Iran je takođe kupovao rusko oružje, a na početku rata u Ukrajini Moskvi je prodavao svoje dronove „Shahed“. U novije vrijeme Rusija mnoge proizvodi sama, na temelju iranskih dizajna.
Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, rekao je u ponedjeljak za POLITICO da „nije zabrinut da će Trump biti previše zaokupljen ratom s Iranom“.
„U načelu, za nas postoje određene prednosti“, rekao je. Osim što Rusija ostaje bez dobavljača oružja, američki napadi na Iran mogli bi pomoći pokazati Trumpu da je Ukrajina „na istoj strani“ kao i SAD — dvije demokratske zemlje koje se bore protiv autoritarnih režima. „Borimo se protiv cijele osovine zla“, rekao je. „To nije samo Rusija, to je Iran, Sjeverna Koreja, to je Kina, koja ekonomski pomaže ruski ratni stroj.“
Jehor Černjev, zamjenik predsjednika odbora za nacionalnu sigurnost i odbranu u ukrajinskom parlamentu, rekao je za POLITICO da će se rat s Iranom nastaviti „paralelno“ s mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD-a, koji nisu otkazani.
„Oni su međusobno povezani“, rekao je. „Što brže i učinkovitije SAD djeluje protiv Irana, veće su šanse za napredak u mirovnim pregovorima s Rusijom. Jedini rizik za nas biće ako se američka i izraelska kampanja protiv Irana oduži i ne postigne nikakve ciljeve. Tada bi, zaista, pažnja prema Ukrajini mogla oslabiti.“