Zatvaranje postrojenja ugrožava stotine radnih mjesta, rudnike, Željeznice i lokalne preduzetnike, dok domaća privreda ostaje bez strateški važnog resursa.
Gašenje lukavačke “Koksare” ima dalekosežne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine. Oko 800 radnika ostaje bez posla, a transport, rudarski i čelični sektor suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog prekida proizvodnje koksa.
Ključne tačke
- Direktni gubici: stotine radnih mjesta i veće cijene koksa za Željezaru Zenica.
- Rudnici u Prijedoru ugroženi zbog posredne povezanosti s proizvodnjom koksa.
- Željeznice FBiH gube oko 20 miliona KM godišnje, ŽRS više od 5 miliona KM godišnje.
- Lokalni preduzetnici i transportni sektor suočeni s nesigurnošću i smanjenim prihodima.
- Sistem proizvodnje i transporta povezan je više od šest decenija, utječući na stabilnost cijele ekonomije.
Zatvaranje “Koksare” iz Lukavca predstavlja ozbiljan udar na čeličnu i rudarsku industriju Bosne i Hercegovine. Prema stručnjacima i menadžerima industrije, direktne posljedice uključuju gubitak oko 800 radnih mjesta, rast cijena koksa za Željezaru Zenica i rizik po poslovanje rudnika u Prijedoru.
Suzana Gašić, zamjenica direktora Nove Ljubije, ističe da su pravna lica posredno uvezana u jedan sistem. Gašenje “Koksare” prvo će pogoditi Zenicu, a potom i rudnike, željeznice i lokalne preduzetnike. “Bez obzira na količine rude koje kopaju, radnici su zabrinuti jer je njihova budućnost direktno vezana za Željezaru,” pojašnjava Gašićeva.
Željeznice Federacije BiH godišnje gube oko 20 miliona KM, dok Željeznice Republike Srpske gube oko 5 miliona KM prihoda i 1,5 miliona tona tereta. Direktor ŽRS, Dragan Zelenković, ističe da je saradnja s “Koksarom” trajala više od šest decenija, te da je ovo zatvaranje snažan udar na transportni sektor i prihode željeznica.
Ekonomista Milenko Stanić naglašava da gašenje “Koksare” dodatno komplikuje ionako tešku situaciju u privredi BiH. Posljedice se prelijevaju na velike industrijske sisteme, željeznice i lokalne preduzetnike, a kratkoročno nema novog privrednog subjekta koji bi nadomjestio proizvodnju i investicije koje je pružala “Koksara”.
Radnici i lokalna zajednica izražavaju nezadovoljstvo zbog nedostatka konkretnih poteza vlasti koji bi mogli spasiti ovo strateški važno postrojenje u Bosni i Hercegovini.