Broj 1,35 trebao bi uznemiriti političare, piše Deutsche Welle. Statistički gledano, svaka žena u Njemačkoj rodi 1,35 djece. To je daleko od statističke vrijednosti od 2,1 potrebne za održavanje broja stanovnika. Proizlazi to iz aktualnih podataka Njemačkoga statističkog ureda.
Više umrlih nego rođenih
U 2025. godini rođeno je otprilike 650.000 djece. U 2024. godini taj je broj bio oko 677.000. U obje godine umrlo je otprilike milijun ljudi. Ukupno je 31. prosinca 2025. u Njemačkoj živjelo oko 83,5 milijuna ljudi, što je 100.000 manje nego prethodne godine.
Želja za djecom postoji, ali…
“Imati obitelj i dalje je važno ljudima”, rekla je Katharina Spieß, direktorica Njemačkoga instituta za istraživanje stanovništva, “ljudi i dalje žele djecu. No, sada je pitanje zašto ih zapravo nemaju?”
Kada bi se temeljila samo na želji za djecom koju su u anketama izrazile osobe od 19 do 29 godina, stopa nataliteta u Njemačkoj bila bi 2,4, kaže Spieß. “Sigurnost je vrlo važan čimbenik u ostvarivanju želje za djecom. Višestruke krize dovele su do toga da ljudi zapravo ne ostvaruju svoje želje”, kaže ona.
Jesu li djeca čimbenik rizika za siromaštvo?
Uz opću neizvjesnost uzrokovanu nestabilnom globalnom situacijom, postoje i konkretni problemi: nedostatak stambenog prostora, rast najamnina te nedostatna ili nepouzdana skrb za djecu. Strah od financijskog pada raste jer roditelji općenito moraju smanjiti svoje radno vrijeme. Sve češće ljudi kažu da si u Njemačkoj jednostavno više ne mogu priuštiti djecu.
Prognoza do 2070. godine
Njemački statistički ured redovito izračunava kako će se broj stanovnika razvijati u sljedećih nekoliko desetljeća. Ti su podaci potrebni političarima i tvrtkama jer budućnost zemlje značajno ovisi o broju ljudi koji tamo žive i njihovoj dobi. Najnovija prognoza proteže se do 2070. godine. Nova procjena kaže da bi se broj stanovnika do tada mogao smanjiti za oko deset posto. Imigracija neće moći nadoknaditi taj pad.
“Baby boomeri” odlaze u mirovinu
Manji broj ljudi općenito ne bi nužno bio problem. No istodobno zemlja i stari. Dok se broj djece i mladih smanjuje, broj vrlo starih osoba masovno će rasti, objašnjava Karsten Lummer, voditelj odjela za stanovništvo u Njemačkome statističkom uredu. Trenutačno takozvani “baby boomeri” okončavaju radni vijek i odlaze u mirovinu. Riječ je o ljudima rođenima 1960-ih godina. Svake je godine ta skupina imala milijun ili više rođenih. Nakon toga je stopa nataliteta naglo pala.
“Čak i sada, na svakih 100 osoba u radnoj dobi dolaze 33 osobe u mirovinskoj dobi”, kaže Lummer. Do 2035. godine otprilike svaka četvrta osoba u Njemačkoj premašit će tradicionalnu dob za odlazak u mirovinu od 67 godina. Do 2050. godine broj osoba starijih od 80 godina porast će s nešto više od šest milijuna, koliko ih je sada, na otprilike devet milijuna.
Sustav socijalne skrbi doseže svoje granice
Ti su brojevi posebno zabrinjavajući za ekonomiste i sociologe. “Ubrzano smanjivanje i starenje stanovništva mora se danas uzeti u obzir pri donošenju političkih odluka s dugoročnim posljedicama, primjerice u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi”, kaže ekonomist Joachim Ragnitz iz ifo instituta u Dresdenu. Mirovinski sustav također je, kaže on, pod ogromnim pritiskom, posebno zbog sve izrazitijeg nedostatka radne snage.
Karsten Lummer iz Ureda za statistiku kaže to još izravnije: “Imamo nisku stopu nataliteta, a sustav socijalne skrbi i dalje se ponaša kao da je ona visoka.” Na pitanje kako bi sustav socijalne skrbi trebao izgledati u budućnosti trebalo je, kaže on, odgovoriti davno. “Tu smo zakazali”, kaže Lummer.
Trenutačno oko 40 posto osoba starijih od 80 godina treba neki oblik skrbi. S porastom broja vrlo starih osoba raste i potreba za njegovateljima. Oko 280.000 ljudi trenutačno radi u ambulantnoj skrbi za starije osobe. Međutim, prema Lummeru, do 2049. godine bit će ih potrebno 690.000.
Imigracija kao odgovor na potrebe tržišta rada
Posljednjih godina niske stope nataliteta i iseljavanje iz Njemačke nadoknađivani su imigranjem. Njemačka bilježi stalan rast broja stanovnika od 1990. godine. Ukupno je jedanaest milijuna useljenika došlo u Njemačku. Brojke su bile iznadprosječne 2015./2016. te ponovno nakon 2022. godine zbog ratova u Siriji i Ukrajini. Međutim, brza integracija na tržište rada rijetko je bila postignuta.
Martin Werding, jedan od članova Njemačkoga vijeća ekonomskih stručnjaka koje savjetuje saveznu vladu, smatra to neuspjehom politike. “Njemački pristup uvelike je usmjeren na usvajanje jezika i obrazovanje, a provjera postojećih kvalifikacija često predugo traje, umjesto da se usmjerimo na njihovo priznavanje”, kaže ovaj profesor ekonomije.
Deset godina nakon migracijskog vala 2015./2016. dvije trećine izbjeglica sada su zaposlene, navodi se u studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja. Međutim, među pretežno ženskim izbjeglicama iz Ukrajine taj udio iznosi samo oko 31 posto.
Mnogi Ukrajinci žele ostati
Više od milijun Ukrajinaca sada živi u Njemačkoj. Nakon Turaka, čine drugu najveću nenjemačku skupinu. “Doprinijeli su velikoj promjeni u strukturi njemačkoga stanovništva”, kaže stručnjakinja za demografiju C. Katharina Spieß. Društvo se mora zapitati: “Možemo li računati na njih, žele li ostati?”
Njezin institut provodi ankete dva puta godišnje. “Namjera Ukrajinaca da ostanu naglo je porasla; 42 posto želi ostati”, kaže ona. No dodaje da i unutar te skupine raste nesigurnost. “Sve više ljudi danas kaže da ne zna. Među djecom i mladima mnogi kažu da ne mogu zamisliti da ovdje ostanu zauvijek”, kaže Spieß.
Raste li ili se smanjuje imigracija?
Statističari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti budućnost. Za prognoze o broju stanovnika koriste tri demografske sastavnice: stope nataliteta, očekivani životni vijek i neto migraciju. Pri tome je jedna stvar vidljiva u svim scenarijima: imigracija može samo ublažiti, ali ne i riješiti probleme Njemačke. Realno gledano, neće biti moguće pronaći potreban broj radnika, a time ni onih koji doprinose zdravstvenom i mirovinskom sustavu, isključivo migracijom.
Prema Karstenu Lummeru iz Njemačkoga statističkog ureda, što dulje očuvanje zdravlja starijih osoba minimalni je cilj kojemu treba težiti, jer zdrave starije osobe ne trebaju njegu, a pogotovo ne intenzivnu. “Polažemo nade u medicinski napredak”, kaže on, te nudi neposredan savjet za očuvanje zdravlja: više vježbati te znatno smanjiti konzumaciju alkohola i pušenje.