Iako bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla dobiti skenere i opremu za elektronsko brojanje glasova, izborni rezultati će se – barem prema važećim propisima – i dalje utvrđivati ručno. Ključno pitanje je: da li se milioni maraka troše na tehnologiju koja formalno ne može odlučivati o konačnom ishodu izbora?
Šta trenutno propisuje Izborni zakon BiH?
Prema važećem Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine:
- Glasovi se broje ručno, na biračkom mjestu ili na centralnoj lokaciji koju odredi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
- Identitet birača utvrđuje se ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom.
- Nema odredbi o elektronskom brojanju glasova.
- Nema odredbi o biometrijskoj identifikaciji.
- U slučaju neslaganja, relevantno je ručno brojanje.
Drugim riječima, čak i ako bi se elektronsko i ručno brojanje razlikovali na narednim izborima, pravno bi bio važeći rezultat dobijen ručnim brojanjem – jer je tako propisano zakonom.
Iz CIK-a je nezvanično potvrđeno da bi za formalnu primjenu novih tehnologija u utvrđivanju rezultata bile potrebne izmjene Izbornog zakona BiH.
Milioni iz dobiti Centralne banke
Nakon političkih blokada u vezi s finansiranjem nove opreme, intervencijom Ured visokog predstavnika omogućeno je da se sredstva za nabavku obezbijede iz dobiti Centralna banka Bosne i Hercegovine, u iznosu od 112 miliona KM.
Prema podacima CIK-a, nabavka novih tehnologija – uključujući skenere i opremu za obradu rezultata – iznosila bi oko 80 miliona KM sa PDV-om. Tenderski postupak je u toku.
Međutim, bez izmjena zakona, postavlja se pitanje – čemu služi tehnologija ako nema pravnu snagu da odlučuje o rezultatima?
Biometrijski skeneri bez zakonskog osnova?
Dodatnu dilemu izaziva i planirana nabavka biometrijskih skenera za identifikaciju birača. Član 5.12 Izbornog zakona jasno propisuje da se identitet birača utvrđuje isključivo ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom. Biometrijska sredstva nisu predviđena.
To znači da bi i eventualna upotreba skenera bila pomoćno sredstvo, ali bez pravnog efekta ukoliko nije u skladu sa zakonom.
Pilot-projekt pokazao odstupanja
U pilot-projektu koji su podržale Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju i Savjet Evrope, testirana je primjena novih tehnologija na biračkim mjestima.
Prema izvještaju CIK-a, odstupanje između ručnog i elektronskog brojanja iznosilo je do dva odsto. Iako razlika nije prelazila taj prag, činjenica da odstupanje postoji dodatno otvara pitanje pouzdanosti ručnog brojanja, ali i dilemu – koji rezultat bi u praksi bio priznat?
Politički pritisci i nepovjerenje građana
Priča o uvođenju novih tehnologija od početka je praćena političkim opstrukcijama. Iako nijedna stranka nije otvoreno bila protiv, finansiranje i zakonske izmjene su blokirane.
Istovremeno, BiH se godinama suočava sa ozbiljnim padom povjerenja u izborni proces. Organizacija Transparency International redovno upozorava na visok nivo percepcije korupcije u zemlji.
U takvom ambijentu, javnost s pravom postavlja pitanje – da li će nove tehnologije zaista ojačati integritet izbora ili će ostati skupa oprema bez stvarnog uticaja na konačne rezultate?
Bez izmjena Izbornog zakona BiH, odgovor je jasan: rezultati će se i dalje brojati – ručno.